img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pitanje podobnosti

05. jul 2006, 20:14 Đorđe Jovanović, elektronskom poštom
Copied

"Handke i verbalna dijareja"; "Vreme" br. 808

Polarizacija javnog mišljenja na pristalice i protivnike Petera Handkea i njihova strasna, ponekad ostrašćena polemika gubi iz vida jednu opštu činjenicu.

Pluralizam u društvu nije prosto umnožavanje istomišljenika, već mogućnost debate. Još u starom Rimu važilo je pravilo Et altera pars audiamur. Iako u navodima gospodina Milanovića ima dosta opravdane kritike Slobodana Miloševića, odgovor je više u skladu sa odbranom pojma moralno-političke podobnosti koji je vladao (harao) prostorima SFRJ. Logično je bilo očekivati da će on iščeznuti sa nestankom SFRJ. Nažalost, on ostaje, i kod onih koji se protiv toga bore. Dok u francuskom društvu, nažalost, izgleda da je na putu da stekne pravo građanstva.

Ukoliko taj fenomen, za našu sredinu nije začuđujuć, 50 godina jednoumlja ostavlja svoj trag i posle propasti sistema koji ga je negovao, čudno je da je u Francuskoj tako nešto bilo moguće.

Ovde se upravo radi o deliktu mišljenja.

Handkeov komad postavljen je na repertoar zbog svoje, pretpostavljam umetničke vrednosti.

Skinut je sa njega zbog političkog stava autora koji nema veze sa sadržinom dela.

U Evropi, demokratske tradicije, pluralizam mišljenja i sloboda izražavanja dosad su drukčije funkcionisali.

U istom francuskom društvu, u periodu hladnog rata, istaknuti francuski umetnici, aktivisti Komunističke partije koji nisu krili da im je centar sveta Moskva a ne Pariz, nisu uopšte bili uznemiravani. Karijeru su pravili bez smetnji i niko ih nije sprečavao da javno izražavaju svoje mišljenje. To je važilo i onda kada je hladni rat neposredno pretio da postane vrući. Oni su izražavali svoje prosovjetske stavove i u znak simpatija gostovali po SSSR i Kini. Pomenuću neke od njih: Luj Aragon, Žerar Filip, Iv Montan, Simon Sinjore… Od evropskih zemalja gde su komunističke partije bile jake, ovo se moglo konstatovati i u Italiji. U Španiji zasigurno ne.

U ovom slučaju kritičari Petera Handkea, bili oni u pravu ili ne, rizikuju da u našem društvu stvore klimu za restauraciju onoga protiv čega su se borili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure