
Film
Festival u Kanu: Zabranjena golotinja na crvenom tepihu
Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Festival evropskog dugometražnog dokumentarnog filma Sedam veličanstvenih spada u red prijatnih osveženja beogradskog filmskog života
U beogradskom Centru „Sava“ se između 28. i 31. januara održao treći festival evropskog dugometražnog dokumentarnog filma Sedam veličanstvenih. Kao što mu ime kaže, na njemu je prikazano sedam najzanimljivijih dokumentarnih filmova u izboru selektora festivala od osnivanja, Danca Tue Stina Milera a u organizaciji Svetlane i Zorana Popovića. I pored toga što ovaj najmlađi od ovdašnjih filmskih festivala ima žestoku konkurenciju u Beogradskom festivalu dokumentarnog filma, zatim festivalu Slobodna zona na kome je većina filmova ovog usmerenja, i konačno u FEST-ovom programu „Činjenice i slagalice“ posvećenom dokumentarnim ostvarenjima, veliko interesovanje publike od samog početka festivala, gde se na otvaranju pojavilo između 1000 i 1500 ljudi, govori da je koncept organizatora pogodio metu i da dokumentarizam dobija sve veću publiku i medijsku pažnju.
Nije neka velika novost da su dokumentarci u ekspanziji. Ne samo na filmu nego i na televiziji. Prikazivanje realnih događaja, od direktnih prenosa ratova na televiziji pa do Velikog brata, od političkog aktivizma Majkla Mura, preko raznih manijaka koji se rvu sa krokodilima i ljube guštere u usta, pa do otvorenog egzibicionizma MTV-jevog Jackassa, sustiglo je po važnosti i broju gledalaca ekransku fikciju ako je nije skinulo sa pijedastala. Organizatorima ovog festivala bilo je veoma stalo da istaknu različitost pa i suprotstavljenost filmova iz njihove selekcije sa proizvodima fast food kulture i potrošačkog društva. Sva ova ostvarenja prikazuju zapravo skrajnute, marginalne identitete i njihove odnose prema širem civilizacijskom kontekstu u kojima se pojavljuju. Tačke preseka gde se prepliću širi i intimni planovi, lokalne specifičnosti i globalizacija, Kuran i televizija, često su najuspelije sekvence ovih filmova. U ostvarenju Porodični film iz egzila Austrijanca iranskog porekla Araša Riahija u kome se govori o susretu jedne velike iranske familije posle 20 godina razdvojenosti, ubedljivo najzabavniji trenutak je kada ćerka, naturalizovana Amerikanka, objašnjava svojoj majci zaplet američke TV sapunice. Film koji nam dolazi iz Slovačke, Drugi svetovi reditelja Marka Šopa, bavi se regijom „Šariš“ na krajnjem istoku Slovačke, te dakle i na obodu Evropske unije, bavi se zabavnim i neobičnim likovima, lokalnim filozofima, različitog etničkog porekla, koji sebe zovu istočnjacima. Kao i svaka granica između civilizacija, tako i ova istočna proizvodi posebnu vrstu svesti o razlikama između svetova koji se na tim tačkama susreću i prepliću. Reditelj je pre projekcije nagovestio da ova tema može biti bliska i ljudima sa Balkana. Ostvarenje Bakalnica francuske rediteljke Šantal Brije govori o prodavnici u „Epineju“, predgrađu Pariza nalik Novom Beogradu gde živi čak 25 različitih nacionalnosti. Bakalnica je neka vrsta pandana Osterovom filmu Dim i to po tretmanu jednog specifičnog prostora i postepenim otkrivanjem njegovog socijalnog, ljudskog, estetskog značenja. Ovaj film je i ponajbolji i najzreliji što se tehnike režije tiče pa u njemu ima najmanje suvišnog materijala i praznog hoda.
I filmovi prikazani do zaključenja ovog broja „Vremena“ dovoljni su da se zaključi o filmskom i organizacionom uspehu festivala. Mali broj filmova uz velike ambicije, tek nekolicina ljudi koji upravljaju čitavim projektom, prisustvo autora koji su pored druženja sa publikom posle projekcija održali i poneko predavanje na radionicama za buduće dokumentariste, i uz, čini se, solidnu finansijsku potporu, sve to svrstava ovaj festival u red prijatnih osveženja beogradskog filmskog života.
Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Pre 80 godina nastali su Mumini, simbol finskog identiteta, porodica koju je smislila Tuve Janson ne bi li se izborila sa depresijom u vreme Drugog svetskog rata
Još jedna najava otvaranja rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrović, zatim početak uređenja Galerije fresaka i osnivanje Arheološkog muzeja – planovi su ministra Nikole Selakovića koje ima za Narodni muzej, a povodom njegovog 110. rođendana
U Beogradskom dramskom pozorištu izveden je prvi od tri dela predstave „Više od igre“ realizovane po istoimenoj TV seriji. Dešava se u Gradini u kojoj ima višak prošlosti i budućnosti, a manjak sadašnjosti
Promocijom monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja biće proslavljeno deset godina Književnog festivala na brodu. Brod je velika bela lađa Cepelin na Dunavu podno novosadske Tvrđave, a festival je kakav nigde niko nema
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve