O statusu Kosova neće se razgovarati samo u Savetu bezbednosti UN-a, nego i na visokom političkom nivou...
IZAŠAO, ALI NE DEMONSTRATIVNO: Vitalij Čurkin
U Beogradu se veliki publicitet daje izveštajima o tome da je ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vitalij Čurkin napustio (ipak ne demonstrativno) konsultacije u Savetu bezbednosti o Kosovu, pošto je izveštaj šefa UNMIK-a Joahima Rikera ocenio kao jednostran i kao još jedan znak pogrešnog rukovođenja situacijom.
Konsultacije o Kosovu usledile su nakon što je u Savetu bezbednosti saslušan Rikerov izveštaj. Oko toga da li da taj izveštaj bude podnet bilo je izvesnih rasprava između Britanaca i Rusa, kao što je posle bilo zatezanja oko toga da li da se sasluša samo Rikerov izveštaj, ili da se dozvoli predstavnici Srbije da govori.
Predsednica Koordinacionog centra za Kosovo Sanda Rašković-Ivić je dobila reč i kritikovala je Rikerov izveštaj kao jednostran, uz upozorenje da se rezolucija 1244 svakodnevno krši. Kao ilustraciju te tvrdnje, ona je navela da se od više stotina hiljada Srba, koliko ih je proterano, prema podacima UNHCR-a, 2006. godine vratilo samo 1608. Samo u protekla četiri meseca izvršena su 52 etnički motivisana napada na Srbe ili pripadnike nealbanskih zajednica, a u 22 navrata na meti ekstremista su bili povratnici Srbi ili njihova imovina i to pretežno na području severne Metohije. Nasilje je zabeleženo nad meštanima Prilužja kod Vučitrna i unapred je najavljeno lecima, pretnje su upućivane meštanima Štrpca na Brezovici, bilo je sistematskog zastrašivanja na centralnom Kosovu, na severu, zatim u Orahovcu i Kosovskom Pomoravlju. U sedam slučajeva oskrnavljeni su i oštećeni verski objekti Srpske pravoslavne crkve.
Predsednica KC-a je u Savetu bezbednosti tvrdila da se na Kosovu i Metohiji ponovno pojavljuju ljudi u crnim uniformama koji ne pripadaju nijednoj zvaničnoj formaciji; da oni ilegalno zaustavljaju automobile, vrše pretres, utvrđuju nacionalnost ljudi, kidnapuju i prebijaju Srbe; da su se u sistematsko zastrašivanje uključili i pripadnici specijalne jedinice KPS-a Rosa. Ona je uz to tvrdila da albanski dnevni listovi objavljuju spiskove nepoželjnih Srba i da se njihova imena objavljuju i na bilbordima… Riker je sve to minimizirao rekavši kako Beograd uveličava pojedinačne incidente.
Pred novinarima u Njujorku Čurkin je ocenio da se Riker više zalagao za nezavisnost nego što se izjašnjavao o stanju na Kosovu, da se nije znalo da li to govori Riker ili Ahtisari.
Čurkin nije želeo da govori o mogućem vetu, primetivši da je to prevelika reč za ovaj trenutak i da o tome neće biti razgovora pre glasanja. Kasnije je za agenciju RIA novosti izjavio da još nije jasno kako će se ponašati sve članice Savete bezbednosti, da ne treba isključiti da će se neke od njih potruditi da vode to pitanje ka brzom usvajanju rezolucije koja bi kopirala Ahtisarijev plan, da je očigledno da će Rusija istupiti protiv toga, te da se o statusu Kosova neće razgovarati samo u Savetu bezbednosti UN-a, nego i na visokom političkom nivou.
Kokošin, predsednik odbora ruske Dume za rusku dijasporu i za ZND, u međuvremenu je rekao da Rusija ima sasvim dovoljno osnova da u potpunosti iskoristi pravo veta. Ruski ambasador u Beogradu Aleksejev je opisao kao veoma opasnu i potpuno neprihvatljivu, sada i za srpske medije („Novosti“), ponovljenu tezu bivšeg posrednika Ričarda Holbruka o mogućoj odgovornosti Rusije za novi talas albanskog nasilja na Kosovu, možda i rat – ako iskoristi pravo veta, odloži ili razvodni Ahtisarijev plan.
Portparol Demokratske stranke Srbije Andreja Mladenović je takođe kritikovao Ričarda Holbruka rekavši kako on već danima toliko preti nasiljem albanskih terorista da se stiče utisak kao da priželjkuje nov talas nasilja, a da ako to baš i ne priželjkuje, Holbruk svakako unapred amnestira od svake odgovornosti albanske teroriste i svaljuje svu odgovornost na njihove žrtve.
Iz krugova srpske delegacije širi se pretpostavka da se o rezoluciji na osnovu Ahtisarijevog predloga u SB-u možda i neće glasati, mada se obraća pažnja na to da je v.d. američkog ambasadora u UN-u Alehandro Volf podržao Rikera rekavši da je njegov izveštaj veoma uravnotežen i objektivan. Posle sastanka evropske trojke i američke državne sekretarke Kondolize Rajs u Vašingtonu, portparol Stejt departmenta Šin Mekormak saopštio je da Amerika odbacuje zahtev Rusije za zamenu pregovarača Ahtisarija, a isto to je poručio i komesar za proširenje EU-a Oli Ren.
Taj zahtev za promenu pregovarača izrekao je šef ruskog saveta bezbednosti Igor Ivanov, obrazloživši to time da je Srbija odbacila njegov plan, a i da je on sam izjavio da su mogućnosti za nastavak pregovora iscrpljene.
Iz vladinih krugova u Beogradu posle toga se čulo nekoliko izjava podrške inicijativi Rusije da se pregovori o Kosovu nastave s novim pregovaračem koji bi imao mandat Ujedinjenih nacija. Zanimljivo je u tom kontekstu da se jedna rečenica vrti i u naslovu u američkom „Vašington postu“ 13. marta (Russia’s test in Kosovo) i u moskovskim RIA novostima 19. marta (Косово – действительно очень важный тест для России).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!