DSS otvoreno odbacuje predlog DS-a, tadićevci i dalje ne vide bolje rešenje, a svi prognoziraju da će se nakon sledećeg sastanka znati ime premijera ili će se ići na izbore
PRINCIP ZAMAJAVANJA JAVNOSTI: Foteljaški problem na delu , pregovori 20. marta
Moglo se to i očekivati: posle „nultog principa“ kojim je u drugoj nedelji pregovora o formiranju vlade Demokratska stranka prebacila loptu u dvorište Demokratske stranke Srbije, u trećoj nedelji je ponovo DSS-u pripao primat u medijskim izveštajima o sastancima na visokom stranačkom nivou, koje već i sami pregovarači otvoreno nazivaju „zamajavanjem javnosti“.
Umesto dosadašnjeg uvijanja u „principijelnu“ oblandu, naime, iz izjave vođe DSS-pregovarača Dragana Jočića postalo je jasno ono što ionako svi znaju – da formiranje vlade koči potpuno personalni ili, kako tvrde u DS-u, „foteljaški“ problem. Jočić je posle sastanka sa predstavnicima DS-a i G17 plus u utorak eksplicitno rekao da je kandidat DS-a za premijera, Božidar Đelić, za stranku Vojislava Koštunice potpuno neprihvatljiv. On je objasnio, a Mlađan Dinkić, predvodnik G17 plus pregovarača, složio se da će se posle sledećeg međustranačkog sastanka, ukoliko se ne dođe do imena mandatara prihvatljivog za sve tri strane, znati da li će Srbija dobiti vladu, ili će je zadesiti ponavljanje izbora.
Uverljivost čvrstog nastupa DSS-a trebalo bi da pojačaju „saznavanja medija“, u javnost puštena baš u utorak, uoči prvog međustranačkog sastanka na tripartitnom nivou, prema kojima DSS već priprema novu predizbornu koaliciju, za slučaj da pregovori propadnu. Prema toj verziji, čvrst savez DSS-a i Nove Srbije Velimira Ilića pokušao bi da napabirči i u prošlom brojanju uzaludno potrošene glasove simpatizera Srpskog pokreta obnove sve usamljenijeg Vuka Draškovića i Socijaldemokratske partije Nebojše Čovića. Dosadašnja nezvanična „narodnjačka koalicija“ bi, prema tim informacijama, u novi krug borbe za vlast u Srbiji išla pod nazivom „Koalicija za Kosovo“.
S druge strane, demokrate Borisa Tadića, još jednom su, rečima njihovog glavnog pregovarača Dušana Petrovića, istakle da ne odustaju od Đelića, iako priznaju da za njegov izbor „još uvek“ ne postoji dovoljna parlamentarna podrška. „Dogovori i služe tome da se ta parlamentarna većina nađe“ – tim rečima Petrović je pokušao da uteši birače DS-a koji su i između dva poslednja kruga pregovora imali više prilika da prate Đelićeve pokušaje da novinarima objasni da nije tačno da ga se stranka odrekla. Tadićevci su ponovili i da je za njih legendarni „šesti princip“, koji u (otvorenu) igru uvodi i dogovor o predsedniku Srbije, neprihvatljiv.
Razlika u odnosu na prošlonedeljni sastanak bila je u tome što niko nije tvrdio da je dogovor o vladi bliži od raspisivanja izbora, a kao jedini konkretan rezultat mogao bi se „uknjižiti“ dogovor da se u Skupštini usvoje izmene zakona o budžetu, kako bi se premostio problem sa finansiranjem sa kojim će se Srbija suočiti 31. marta.
Iako je takav ishod sastanka za trenutak „izduvao“ poslednjih dana medijski podgrevana očekivanja o postizanju kompromisa (o tome da Koštunica zadrži fotelju), reklo bi se da se višenedeljni proces „zamajavanja građana“ ipak privodi kraju: sledeći sastanak, prema najavama, trebalo bi da organizuje predsednik DS-a Boris Tadić, i to na nivou lidera stranaka i šefova pregovaračkih timova. A svima je jasno da se tako važan dogovor, kao što je podela ključnih uloga u državi, može postići samo na najvišem stranačkom nivou. Medijsko-analitičarski udarnički rad odavno je stvorio i uverenje da je konačna odluka upravo na Tadiću (ustupak Koštunici ili ponavljanje izbora) i logično je da neko dobro, „državotvorno“ obrazloženje odabrane opcije, biračima može da ponudi samo on lično, a ne i njegovi partijski izaslanici. U utorak, kada je nastajao ovaj broj „Vremena“, međutim, nije bilo nagoveštaja kada bi do tog sastanka moglo doći, ali, po svoj prilici, biće ostavljena bar jedna nedelja za zakulisna odmeravanja argumenata, a verovatno i za sondažu javnog mnjenja o mogućim rezultatima ponavljanja izbora sa drugačijim grupisanjem učesnika. Prema podacima kojima trenutno raspolaže agencija Stratedžik marketing, a koje je njen direktor Srđan Bogosavljević u kratkim crtama podelio sa medijima, čak 70 odsto građana ne želi izbore. Ipak, Bogosavljević je procenio da bi nove koalicije mogle donekle da animiraju građane da se ponovo odazovu izbornom zovu. Njegova ocena je i da bi na ponovljenim izborima bolji rezultat mogli da očekuju radikali i LDP, dok bi stranke koje trenutno pregovaraju o vladi bile gubitnici – ali sa šansom da taj očekivani poraz umanje ukoliko medijski uspeju da krivicu za nepostizanje dogovora prebace na drugu pregovaračku stranu.
U međuvremenu, ekonomisti računaju na kolikom je država gubitku zbog blokade u kojoj se nalazi. Pravnici ukazuju na tešku institucionalnu krizu u kojoj se Srbija nalazi – bez vlade punog kapaciteta, sa donekle konstituisanim parlamentom, i bez Ustavnog suda (a taj sud bi, recimo, da nije u blokadi od prošle jeseni, kada je njegov predsednik otišao u penziju, mogao da preispita odluke „tehničke vlade“, koja je, nakon izbora, bez ustručavanja donela odluku o prodaji RTB-a Bor i usvojila nekoliko desetina propisa). Medijski izveštači, sa svoje strane, upozoravaju da novoizabrane poslanike, osim plate na skupštinskoj blagajni, čeka i oko 70 zakona koje bi, pre nego što krenu na zasluženi letnji odmor, trebalo da razmotre i usvoje.
Obični smrtnici, nezadovoljni i bez moći da nešto promene, uzdišu nad vešću da je i Crna Gora parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruženju EU-u – čime je spisak evropskih zemalja koje, uprkos deklarativnom trudu, nisu uspele da se popnu na taj stepenik spao na dva „slova“, Srbiju i Bosnu. A neki od njih, koristeći demokratsku priliku da se oglase komentarišući vesti na internet sajtovima, već su predložili da se u pregovore o vladi umeša – Marti Ahtisari.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!