img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. april 2007, 03:27 Redakcija Vremena
Copied

Teheran: Masovna proizvodnja

Izjava iranskog predsednika Mahmuda Ahmadinedžada da je njegova zemlja počela proizvodnju uranijuma na industrijskom nivou, izazvala je ljutite reakcije međunarodne zajednice na čelu sa Amerikom, koja preti žešćim sankcijama. Naime, na ceremoniji povodom obeležavanja Nacionalnog dana nuklearne tehnologije održanoj u Natancu, predsednik Irana najavio je „masovnu proizvodnju centrifuge za obogaćeni uranijum“ i upozorio svetsku javnost da ne preduzima mere koje bi mogle da utiču na to da Iran promeni ponašanje, koje je do sada, prema predsednikovim rečima, bilo „zasnovano na poštovanju zakona i pravila“. Organizacija Ujedinjenih nacija već je pripremila dva paketa sankcija protiv Irana ne bi li naterala vlast ove zemlje da suspenduje program obogaćivanja uranijuma, koji je, po mišljenju UN-a i drugih međunarodnih organizacija, samo na korak od nuklearnog naoružavanja. Međutim, iranski režim je upozorio UN da ne staje na put ovom programu, insistirajući na tome da će on biti korišćen isključivo u mirnodopske svrhe. I britanska vlada je izrazila zabrinutost i pozvala Iran da suspenduje program, objašnjavajući da nemaju ništa protiv toga da Iran ima civilni nuklearni program, ali da je Iran dužan da uveri međunarodnu zajednicu u mirnodopsku namenu programa. Osim toga, Forin ofis navodi da Iran krši rezolucije UN-a. No, čini se da Iranci ne haju mnogo za sve jasnije pretnje: praznik je obeležen svečano, školska zvona oglasila su se u devet sati izjutra širom zemlje, državna televizije je veći deo svog programa posvetila toj temi, dok su usluge javnog prevoza bile besplatne.

Nadžaf: Dole oslobodioci

Hiljade šiitskih demonstranata palilo je i cepalo američke zastave u iračkom gradu Nadžafu na mitingu koji je organizovao Moktada al Sadr, istaknuti šiitski lider. Antiamerički protesti poklopili su se sa četvrtom godišnjicom pada Bagdada. U protestima su učestvovale i žene i deca – nosili su transparente sa antiameričkim porukama „Dole Buš, dole Amerika“, a mnogi demonstranti su bili obavijeni iračkim zastavama. Analitičari ocenjuju da je protest prevashodno demonstracija Al Sadrove moći, za koga se govorilo da neće opstati duže od dva meseca. Osim u Nadžafu, gomila sveta demonstrirala je antiameričko raspoloženje i u obliženjem gradu Kufa. „Okupatori govore da je Irak slobodan i da je Irak oslobođen“, kaže Ahmed al Majahi, šiit iz južnog grada Basre. „Kakva sloboda, kakvo oslobađanje?! Nema ničega osim uništenja. Mi ne želimo njihovo oslobađanje i njihovo prisustvo. Govorimo im da odu iz naše zemlje.“ U trenutku dok je ovaj tekst u pripremi, u Nadžafu se nije dogodio nijedan incident mada je snažno policijsko obezbeđenje okružilo ove gradove. U gradu Mukdadiju jedna žena bombaš aktivirala je eksploziv nakon što je ušetala kroz glavnu kapiju policijske stanice i usmrtila najmanje 14 policijskih regruta, dok je oko 20 ljudi povređeno. Sve prilaze Bagdadu blokirale su policijske snage, dok su gradske ulice gotovo puste zbog straha od incidenata, napada i novih eksplozija. Organizator protesta u Nadžafu Moktada al Sadr nije se obratio okupljenima zato što se krije, a njegovo skrovište nije poznato. Al Sadr je prethodnog vikenda ponovio svoj poziv na ujedinjenje i borbu protiv Amerikanaca povodom borbi u centralnom gradu Divaniji, gde se lokalna milicija bori protiv američkih i iračkih vojnika. Pozivajući na jedinstvo, Al Sadr je zatražio od iračkih vojnika da ne „podržavaju okupatore, jer su oni njihovi neprijatelji“.

Koroljov: Svemirski turizam

Peti svemirski turista, američki milijarder Čarls Simoni, sleteo je na Međunarodnu svemirsku stanicu u ponedeljak 9. aprila. Kapsula sa Simonijem, softverskim programerom koji je platio 25 miliona dolara za put u orbitu, i dvojicom ruskih kosmonauta spojila se sa Međunarodnom svemirskom stanicom dva dana posle poletanja iz ruske lansirne stanice u centralnoazijskoj stepi. Za to vreme, Marta Stjuart (koja ima velike šanse da se uda za milijardera, kako nagađaju novinari) gledala je spuštanje kapsule u svemirsku stanicu udobno smeštana ispred monitora u zemaljskoj kontroli negde u ruskom bespuću. Kada je spuštanje obavljeno, ona je rekla: „Čarls, mislimo da deluješ impresivno i pogodi šta: ti nisi s ovog sveta!“ Peti svemirski turista, Simoni, koji se obogatio razvijanjem Majkrosoftovog softvera Word, kaže da je tokom putovanja svemirom vodio neku vrstu dnevnika u koji je beležio svaki trenutak, i najavio je da će utiske staviti na svoj internet blog. Simoni je rođen u Mađarskoj pre 58 godina, emigrirao je u SAD gde se priključio Majkrosoftovom timu naučnika na samom početku razvoja ove kompanije – programi Word i Excell njegova su dela. Sada ima svoju firmu, i kao što vidimo, uložio je znatnu količinu novca na put u svemir. Biznis ili zadovoljsto, videće se kad se vrati 20 aprila.

Rim: Koka–kola Isus

Italijanski film Sedam kilometara od Jerusalima u kome se prikazuje Isus Hrist kako u slast ispija konzervu koka-kole, biće naknadno premontiran zato što se proizvođač poznatog pića bunio. Naime, glavni lik u filmu je sredovečni propagandni menadžer. On pati od krize srednjih godina, koja dostiže vrhunac kada upozna čoveka koji liči na Isusa. Oni se sreću negde u pustinji, odnosno glavni lik vozi džip i sreće čoveka koji neodoljivo podseća na Isusa. Isusov dvojnik ulazi u džip, uzima ponuđenu limenku koka-kole i u slast je ispija. Tada glavni lik uzvikuje s olakšanjem: „Bože, kakva velika potvrda!“ Čelnici Koka-Kole kažu da nisu dali dozvolu da se njihov brend koristi u tom filmu zbog toga što može da ugrozi imidž kompanije, i traže da se taj deo izbaci. „Predlažemo da scenarista izbaci ovaj deo, i veoma smo razočarani što naše odbijanje da se koristi naš brend nije uvaženo“, kažu kokakoličari.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure