Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre
USLOVNO POŠTOVANJE: Benedikt XVI u Brazilu
Nora je, kako kaže, imala sreće – njen bivši partner zaposlen je kao pomoćni radnik u jednoj od mnogobrojnih apoteka u Rio de Žaneiru. Da nije bilo tako, smejući se dodaje 40-godišnja tamnoputa Brazilka, skočila bi zajedno sa svoje troje dece u okean. I kraj. Četvrto dete je bilo na putu, a hrane u kući nije bilo dovoljno ni za jedno. Pedro, Norin bivši momak, nabavio je „sitotaki“, kako se popularno naziva misoprostol, cytotec u Brazilu, lek koji sadrži prostaglandine i između ostalog stimulira kontrakcije materice, a u većim dozama izaziva pobačaj. „Popila sam dve tablete, a treću sam stavila u matericu za svaki slučaj… To se inače uvek radi pred zoru. Neko bi trebalo da je pored tebe, jer ako se iskomplikuje, moraš hitno u bolnicu.“
Pored Nore su bile njena najstarija ćerka i komšinica koje su joj pomagale da, kako objašnjava Nora, sve uradi po uputstvima. „Najbolje je da se legne na krevet sa nogama uvis, naslonjenim na zid, glavu treba zabaciti unazad, opustiti se i što dublje gurnuti.
Na pitanje odakle su uputstva, Nora, koja zarađuje jedva 200 evra spremajući po kućama, kaže da to svi znaju. Svi znaju i da je opasno, ali ni blizu opasno kao recimo igle za štrikanje, otrovi za pacove ili metalne žice.
Prodaja leka cytotec, koji se prvi put pojavio sedamdesetih godina kao deo tretmana u lečenju gastritisa, u Brazilu je od pre nekoliko godina zabranjena. Ipak se može pronaći u apotekama, ili na ulici gde se prodaje za oko 100 reala ili 35 evra.
Ako se iskomplikuje, Nora, šta onda? „Onda odeš, ako imaš snage i hrabrosti, do prve bolnice. I čekaš dok ne padneš u nesvest. Niko ti neće pomoći ako ne padneš u nesvest. Obično kažu… mi pomažemo ženama koje žele decu, a ne onima koje ih ubijaju.“ Drugim rečima, padanje u nesvest je jedna od situacija u kojoj je neposredno ugrožen život majke. U tom slučaju brazilski zakon dozvoljava abortus. Inače je zabranjen kao i u većini latinoameričkih zemalja.
Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre. Bogatim Brazilkama poznati ginekolozi izlaze u susret, srednja klasa odlazi u ilegalne klinike, gde se za abortus plaća između 250 i 350 evra, siromašniji na crnom tržištu nabave cytotec, a najsiromašniji koriste samoubilačke metode ili, kako Nora kaže, „imaš dečka koji radi u apoteci ili ti ni Bog ne može pomoći“.
Nora je katolikinja i veruje u Boga, u „onog jedinog“, kao i više od 125 miliona Brazilaca koji veruju, ali ne veruju mnogo papi Benediktu XVI, koji se uputio preko okeana prvi put, otkako je izabran za papu 2005. U najveću katoličku zemlju na svetu.
BIOJEDNOMJEDANPAPA: … I zvali su ga Žoao de Deus, Jovan Božiji ili Jovan Pavle Drugi, koji je Brazil posetio četiri puta. Tog papu su nakon njegove smrti svi latinoamerički levičari oplakivali, dok to brazilski navijači čine i danas, prizivajući ga u pomoć čim zagusti na fudbalskom terenu.
Papa Benedikt XVI ipak ne oduševljava Brazilce previše. Najčitaniji brazilski nedeljnik, na dan dolaska pape je naslovnu stranu i trećinu izdanja posvetio Darvinu, dok drugi nedeljnik analizira šta znači biti katolik u Brazilu. „Papu će dočekati mladi koji koriste kondome, imaju seksualne odnose pre braka i ne vide šta je nekorektno ako ne poštuju doktrine“, piše ovaj nedeljnik.
Upravo su ti mladi glavni razlog papine posete Brazilu. „Duhovno se pripremam za susret za latinoameričkim potkontinentom, gde živi gotovo polovina katolika u svetu, većinom mladih“, izjavio je papa pred put u Brazil i dodao da Latinsku Ameriku smatra „kontinentom nade“.
CRVENIKARTON: Papa, čiji je cilj između ostalog obnavljanje tradicionalnih crkvenih doktrina koje uključuju i protivljenje kontroli rađanja i pravima homoseksualaca, prema najnovijem ispitivanju Instituta za geografiju i statistiku (Ibope), dobio je „crveni karton“ i to upravo od onih zbog kojih je došao: 96 odsto mladih katolika koristi kondome, 81 odsto smatra da se upotreba kontraceptivnih sredstava mora obezbediti i maloletnicima – bez dozvole roditelja, 79 odsto je imalo seksualne odnose pre braka, 62 odsto Brazilaca smatra da je zbog tradicionalnih doktrina Katolička crkva nazadna.
Brazil jeste najveća katolička zemlja na svetu, ali i zemlja koja svojim životom pobija dobar deo tradicionalnih crkvenih doktrina. Brazil je zemlja zaljubljenih, razvedenih i ponovo zaljubljenih, zemlja „pačvork“ porodica koje funkcionišu na zavidnom nivou, samohrani roditelji su svakodnevica, a seksualni odnosi u bilo kojim varijantama normalnost.
LULAVC. CRKVA: Katoličkoj crkvi u Brazilu ne ide naruku ni brazilska vlada, koja svake godine pred početak karnevala besplatno podeli nekoliko miliona kondoma. Ako se Brazilci kojim slučajem ne obezbede kondomima uoči karnevala, postoje državne ambulante koje ih takođe dele besplatno. Ako ni to ne uspe, kondomi se mogu veoma jeftino kupiti na svakom mogućem mestu – u bioskopu, poslastičarnici, noćnom baru, na plaži, u apoteci.
Otkako je umereni levičar Luis Inacio Lula da Silva pre pet godina prvi put postao predsednik Brazila, vlada i crkva se razilaze na svakom koraku. Dok nadbiskup Angelo Amato brakove homoseksualaca naziva đavoljim, ilegalne klinike za abortus klanicama, a sam čin kiretaže terorizmom, a kardinal Rio de Žaneira, Euzebio Oskar Šeid, dodaje da je abortus masakr, Lulino ministarstvo zdravlja finansira programe planiranja porodice, šakom i kapom deli pilule za kontracepciju i odobrava istraživanje na matičnim (stem) ćelijama zamrznutih embriona. Homoseksualni brakovi su mogući u nekoliko brazilskih saveznih država, a veći karneval i od tradicionalnog karnevala jeste LoveGayParade u Sao Paulu na kojem svake godine učestvuje oko dva miliona ljudi.
Između protestantizma i sekularizma, bez obzira na to što ima 74 odsto vernika, katolicizam u Brazilu nalazi se u slobodnom padu. Uprkos svom trudu, od brazilske katoličke crkve na kraju može ostati samo ono što je stanovnicima najmnogoljudnije zemlje na kontinentu uvek bilo blisko – Bog, ali na brazilski način.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pored pomoćnika ministra u Ministarstvu kulture i medija, u Zagrebu uhapšeni i bivši dekan Geodetskog fakulteta, kao i bivši profesor na istom fakultetu
„Ako bi Rusi krenuli i probili linije fronta, ako bi postojao ukrajinski zahtev, što danas nije slučaj, legitimno bi trebalo sebi da postavimo pitanje (učešća zapadnih trupa u borbama)“, rekao je francuski predsednik
U Gruziji danima ne jenjavaju protesti protiv vlasti zbog planiranog zakona „o transparentnosti stranog uticaja“, koji kritičari naprosto nazivaju „ruskim zakonom“ koji zemlju udaljava od Evrope
Predsednik Evropskog odbora Bundestaga, političar Zelenih Anton Hofrajter, rekao je da bi zemlje koje ispunjavaju kriterijume iz Kopenhagena trebalo brzo da postanu članice Evropske unije, a Crna Gora već 2026. godine. Prema Srbiji, dakako, postoje rezerve
Policija u Njujorku uhapsila je tristotinak propalestinskih demonstranata koji su držali univerzitete pod blokadom. Bivši predsednik Donald Tramp opisao je hapšenja kao „prelepa“, a Džo Bajden ćuti dok se zaoštrava sukob koji bi mogao imati uticaja na ishod predsedničkih izbora u SAD
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!