Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre
USLOVNO POŠTOVANJE: Benedikt XVI u Brazilu
Nora je, kako kaže, imala sreće – njen bivši partner zaposlen je kao pomoćni radnik u jednoj od mnogobrojnih apoteka u Rio de Žaneiru. Da nije bilo tako, smejući se dodaje 40-godišnja tamnoputa Brazilka, skočila bi zajedno sa svoje troje dece u okean. I kraj. Četvrto dete je bilo na putu, a hrane u kući nije bilo dovoljno ni za jedno. Pedro, Norin bivši momak, nabavio je „sitotaki“, kako se popularno naziva misoprostol, cytotec u Brazilu, lek koji sadrži prostaglandine i između ostalog stimulira kontrakcije materice, a u većim dozama izaziva pobačaj. „Popila sam dve tablete, a treću sam stavila u matericu za svaki slučaj… To se inače uvek radi pred zoru. Neko bi trebalo da je pored tebe, jer ako se iskomplikuje, moraš hitno u bolnicu.“
Pored Nore su bile njena najstarija ćerka i komšinica koje su joj pomagale da, kako objašnjava Nora, sve uradi po uputstvima. „Najbolje je da se legne na krevet sa nogama uvis, naslonjenim na zid, glavu treba zabaciti unazad, opustiti se i što dublje gurnuti.
Na pitanje odakle su uputstva, Nora, koja zarađuje jedva 200 evra spremajući po kućama, kaže da to svi znaju. Svi znaju i da je opasno, ali ni blizu opasno kao recimo igle za štrikanje, otrovi za pacove ili metalne žice.
Prodaja leka cytotec, koji se prvi put pojavio sedamdesetih godina kao deo tretmana u lečenju gastritisa, u Brazilu je od pre nekoliko godina zabranjena. Ipak se može pronaći u apotekama, ili na ulici gde se prodaje za oko 100 reala ili 35 evra.
Ako se iskomplikuje, Nora, šta onda? „Onda odeš, ako imaš snage i hrabrosti, do prve bolnice. I čekaš dok ne padneš u nesvest. Niko ti neće pomoći ako ne padneš u nesvest. Obično kažu… mi pomažemo ženama koje žele decu, a ne onima koje ih ubijaju.“ Drugim rečima, padanje u nesvest je jedna od situacija u kojoj je neposredno ugrožen život majke. U tom slučaju brazilski zakon dozvoljava abortus. Inače je zabranjen kao i u većini latinoameričkih zemalja.
Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre. Bogatim Brazilkama poznati ginekolozi izlaze u susret, srednja klasa odlazi u ilegalne klinike, gde se za abortus plaća između 250 i 350 evra, siromašniji na crnom tržištu nabave cytotec, a najsiromašniji koriste samoubilačke metode ili, kako Nora kaže, „imaš dečka koji radi u apoteci ili ti ni Bog ne može pomoći“.
Nora je katolikinja i veruje u Boga, u „onog jedinog“, kao i više od 125 miliona Brazilaca koji veruju, ali ne veruju mnogo papi Benediktu XVI, koji se uputio preko okeana prvi put, otkako je izabran za papu 2005. U najveću katoličku zemlju na svetu.
BIOJEDNOMJEDANPAPA: … I zvali su ga Žoao de Deus, Jovan Božiji ili Jovan Pavle Drugi, koji je Brazil posetio četiri puta. Tog papu su nakon njegove smrti svi latinoamerički levičari oplakivali, dok to brazilski navijači čine i danas, prizivajući ga u pomoć čim zagusti na fudbalskom terenu.
Papa Benedikt XVI ipak ne oduševljava Brazilce previše. Najčitaniji brazilski nedeljnik, na dan dolaska pape je naslovnu stranu i trećinu izdanja posvetio Darvinu, dok drugi nedeljnik analizira šta znači biti katolik u Brazilu. „Papu će dočekati mladi koji koriste kondome, imaju seksualne odnose pre braka i ne vide šta je nekorektno ako ne poštuju doktrine“, piše ovaj nedeljnik.
Upravo su ti mladi glavni razlog papine posete Brazilu. „Duhovno se pripremam za susret za latinoameričkim potkontinentom, gde živi gotovo polovina katolika u svetu, većinom mladih“, izjavio je papa pred put u Brazil i dodao da Latinsku Ameriku smatra „kontinentom nade“.
CRVENIKARTON: Papa, čiji je cilj između ostalog obnavljanje tradicionalnih crkvenih doktrina koje uključuju i protivljenje kontroli rađanja i pravima homoseksualaca, prema najnovijem ispitivanju Instituta za geografiju i statistiku (Ibope), dobio je „crveni karton“ i to upravo od onih zbog kojih je došao: 96 odsto mladih katolika koristi kondome, 81 odsto smatra da se upotreba kontraceptivnih sredstava mora obezbediti i maloletnicima – bez dozvole roditelja, 79 odsto je imalo seksualne odnose pre braka, 62 odsto Brazilaca smatra da je zbog tradicionalnih doktrina Katolička crkva nazadna.
Brazil jeste najveća katolička zemlja na svetu, ali i zemlja koja svojim životom pobija dobar deo tradicionalnih crkvenih doktrina. Brazil je zemlja zaljubljenih, razvedenih i ponovo zaljubljenih, zemlja „pačvork“ porodica koje funkcionišu na zavidnom nivou, samohrani roditelji su svakodnevica, a seksualni odnosi u bilo kojim varijantama normalnost.
LULAVC. CRKVA: Katoličkoj crkvi u Brazilu ne ide naruku ni brazilska vlada, koja svake godine pred početak karnevala besplatno podeli nekoliko miliona kondoma. Ako se Brazilci kojim slučajem ne obezbede kondomima uoči karnevala, postoje državne ambulante koje ih takođe dele besplatno. Ako ni to ne uspe, kondomi se mogu veoma jeftino kupiti na svakom mogućem mestu – u bioskopu, poslastičarnici, noćnom baru, na plaži, u apoteci.
Otkako je umereni levičar Luis Inacio Lula da Silva pre pet godina prvi put postao predsednik Brazila, vlada i crkva se razilaze na svakom koraku. Dok nadbiskup Angelo Amato brakove homoseksualaca naziva đavoljim, ilegalne klinike za abortus klanicama, a sam čin kiretaže terorizmom, a kardinal Rio de Žaneira, Euzebio Oskar Šeid, dodaje da je abortus masakr, Lulino ministarstvo zdravlja finansira programe planiranja porodice, šakom i kapom deli pilule za kontracepciju i odobrava istraživanje na matičnim (stem) ćelijama zamrznutih embriona. Homoseksualni brakovi su mogući u nekoliko brazilskih saveznih država, a veći karneval i od tradicionalnog karnevala jeste LoveGayParade u Sao Paulu na kojem svake godine učestvuje oko dva miliona ljudi.
Između protestantizma i sekularizma, bez obzira na to što ima 74 odsto vernika, katolicizam u Brazilu nalazi se u slobodnom padu. Uprkos svom trudu, od brazilske katoličke crkve na kraju može ostati samo ono što je stanovnicima najmnogoljudnije zemlje na kontinentu uvek bilo blisko – Bog, ali na brazilski način.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Visokorangirani funkcioner Roskomnadzora Aleksej Beljajev, koji je imao ključnu ulogu u sprovođenju internet cenzure u Rusiji, ubijen je nožem u Moskvi, objavio je britanski list The Mirror. Istraga o ubistvu, prema navodima, proglašena je tajnom
I pored pompezne najave i agresivne reklame dokumentarni film o Melaniji Tramp naišao je na oštre kritike i, što je još gore, ne obećava nikakvu zaradu
Marko Perković Tompson - bio je izričit zahtev rukomaša Hrvatske za doček u Zagrebu u ponedeljak, 2. februara, posle osvojene bronzane medalje. Gradonačelnik Zagreba je zbog toga doček otkazao, pa se u sve umešala Vlada Hrvatske
Izrael je najavio da će nevladinoj organizaciji Lekari bez granica zabraniti da radi u Gazi, zbog toga što su odbili da predaju spisak osoblja na toj teritoriji Lekari bez granica su prošle godine obavili više od 800.000 medicinskih intervencija i više od 10.000 porođaja
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!