img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ljudmila Putin, supruga

Diskretni šarm

14. jun 2007, 06:18 Vladimir Stanković
Copied

Za razliku od nekih svojih prethodnica u Kremlju koje su prekomernim pojavljivanjem i uplitanjem u sve i svašta iritirale javnost, Ljudmila Putin je sušta suprotnost – gotovo je neprimetna

Specijalno za „Vreme“ iz Moskve

Ako se čovek oženi ženom koja je u jednom trenutku bila stjuardesa, ili je to još uvek, prva i logična pomisao je da su se upoznali u avionu. Međutim, u slučaju Vladimira i Ljudmile Putin to ne važi. Kada su se sreli ona jeste bila stjuardesa, ali on još uvek nije toliko leteo, da bi je sreo negde u vazduhu… U retkim intervjuima, i još ređim na tu temu, oboje pričaju istu priču: sreli su se u pozorištu, a „čovek za vezu“ bio je zajednički prijatelj.

Porodični koreni Ljudmile Putin, rođene Škrebnjeva, su iz regiona Bransk, tačnije iz sela Šniaki u Starodubskoj provinciji. Tamo je rođen njen otac Aleksandar Avramovič Škrebnjev. U mladosti je radio na kolektivnoj farmi a posle vojske otišao je u Kalinjingrad gde se oženio i gde mu se na Badnje veče 6. januara 1957. rodila kćer Ljudmila. Kasnije je dobio još jednu kćer, Ladu.

Ljudmila je još za školskih dana zapažena po višestrukim talentima. Posebno se isticala u pisanju, njeni radovi, što prozni što u stihu, uvek su dobijali prva mesta na takmičenjima povodom 9. maja (Dan pobede) ili 7. novembra (Dan Oktobarske revolucije). Međutim, ona je sanjala da bude glumica. U lokalnoj amaterskoj dramskoj sekciji igrala je sve vodeće uloge, često i muške. Pokušala je da se upiše na glumačku akademiju u Lenjingradu ali nije prošla poslednji filter i morala je da se vrati kući. Nastavila je da glumi amaterski ali je počela i da radi da bi pomogla roditeljima. Nije birala poslove, radila je kao poštar, medicinska sestra, pratilac starijih… Upisala je studije na Kalinjingradskom tehničkom univerzitetu, ali je na drugoj godini ostavila tehniku i zaposlila se kao stjuardesa u lokalnoj avio-kompaniji. Njena umetnička duša vodila ju je često u Lenjingrad, najbliži veliki grad, gde je mogla da posećuje pozorišta i galerije. Jedan mini odmor u Lenjingradu promeniće njen život…

„Bila sam na trodnevnom odmoru u Lenjingradu sa drugaricom. Ona me je pozvala na šou Arkadija Rajkina, poznatog ruskog komičara. Karte je obezbedio neki njen prijatelj koji je u pozorište Lensaveta došao sa svojim prijateljem Vladimirom“, seća se Ljudmila i dodaje da je novi poznanik bio veoma skromno obučen. Priznala je da ga na ulici, da prođe pored niega, „sigurno ne bi primetila“.

Isti kvartet je poželo da sutradan ponovi program u mjuzik-holu, ali nije bilo karata. Tu je na scenu stupio „Volođa“, službenik prvog pododeljenja KGB-a u Piteru (Sankt Peterburg), što tada nije bilo rečeno, ali je bilo jasno da je „Volođa“ čovek koji takve stvari rešava lako. Posle treće večeri, opet u pozorištu, došlo je vreme rastanka. Ljudmila se seća da joj je Vladimir, ćuteći, takoreći u poslednji čas, pružio ceduljicu sa brojem telefona. Kasnije joj je ispričao da ga je drug koji ih je upoznao žestoko kritikovao jer ga je znao kao zatvorenog, krajnje opreznog čoveka. Ljudmila kaže da joj je Vladimir na rastanku rekao da radi za „službu“, ali nije precizirao koju.

Veza je nastavljena telefonom. Počeli su da se viđaju kad god je bilo moguće. Ona je ponovo počela da studira, htela je nemački, ali nije bilo mesta pa se odlučila za španski jezik i književnost dok je nemački učila za svoj račun, što joj je kasnije veoma koristilo kada je Vladimir prvu službu dobio u nekadašnjoj DR Nemačkoj. U šali kaže da mladi na ljubavne sastanke dolaze tramvajem, autobusom, metroom, kolima ili taksijem, a ona je iz svog zatvorenog grada stizala – avionom. Veza se tokom naredne tri i po godine pretvorila u pravu ljubav. Ljudmila, međutim, kaže da je ponuda za brak ipak bila iznenađenje. Naravno, pristala je i 28. jula 1983. počeo je zajednički život, prvo u stanu njegovih roditelja od 27 kvadrata koji je njegovom ocu dodeljen kao ratnom vojnom invalidu.

Zanimljivo je, međutim, da je Vladimir Putin pre Ljudmile imao jednu ozbiljnu vezu koja je trebalo da se završi brakom. Bilo je to neposredno pre susreta sa Ljudmilom. Bio je podnet zahtev za sklapanje braka, prstenje je bilo kupljeno, venčanica i odelo bili su spremni, a onda se Vladimir predomislio…

Prelazak u Moskvu označio je novu etapu u njihovom životu. Deca, devojčice Marija – Maša (20) i Katarina – Katja (19), koje su imena dobile po svojim bakama, već su bile poodrasle. Putinovi su prvi put bili sami. Ljudmila je položila vozački ispit u uživala da sama vozi širokim moskovskim bulevarima. Međutim, 1990, je imala nesreću i povredila je kičmu. Rehebilitacija je trajala dve godine. Od tada ne vozi.

Opisujući muža kod kuće, Ljudmila kaže da nikada ne govori o problemima, eventualno joj nešto kaže tek kada ih reši. Ističe da je jako nežan otac, ćerke su mu slaba tačka, ali na pitanje da li one mogu to da iskoriste i od tate „izvuku sve što požele“, odgovor je vrlo jasan: „Od njihovog tate niko ne može da izvuče šta mu padne na pamet.“

Ljudmila kaže da njen muž nije ćutljiv, kao što mnogima izgleda. Sa ljudima koje dobro poznaje u stanju je da dugo razgovara o temama koje ga interesuju. Ne voli da govori o ljudima, posebno ne o onima sa kojima radi. Zna da se naljuti, ali se uvek kontroliše. Kaže da ga nikada nije videla pijanog. U Nemačkoj je zavoleo pivo, ponekad popije malo votke ili konjaka i to je sve. Uvek je spreman da sasluša tuđe mišljenje, ali odluke donosi sam. Gđa Putin je u jednom od retkih intervjua za ruske medije (jednom je primila tri lista istovremeno i svi su objavili identične intervjue) muža nazvala „hodajućom enciklopedijom“, specijalno za istorijska i politička pitanja.

I pre nego što je postala „prva dama Kremlja“, Ljudmila Putin je imala jasnu viziju šta treba da radi i kako treba da se ponaša žena uspešnog političara. Sama je odabrala maksimalnu diskreciju i minimalno pojavljivanje u javnosti. Za razliku od nekih svojih prethodnica, posebno Raise Gorbačov, koje se nisu skidale sa ekrana i iz medija, Ljudmilin tihi stil privukao je simpatije ruske javnosti.

„Agresivni feminizam je baziran na ženskom šovinizmu. Ja se uvek osećam neprijatno kada na nekim forumima ili okruglim stolovima žene počnu da govore o muškoj moći u negativnom kontekstu“, kaže Ljudmila.

Takva filozofija i uopšte shvatanje uloge žene u porodici naveli su jednog zapadnog analitičara da brak Putinovih okarakteriše kao „the model of Slavic family harmony„. Ljudmila je postala oličenje žene koja je svesno odabrala da bude u senci uspešnog muža. Kada se pojavljuje, obično su to kulturne manifestacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat na Bliskom istoku

15.april 2026. Đinhan Li / DW

Amerika blokira moreuz: Kada će Kinezima prekipeti?

Nakon američke odluke o blokadi iranskih luka, Kina je upozorila da bi potez mogao dodatno eskalirati tenzije na Bliskom istoku i ugroziti globalne energetske tokove

Mađarska

Izbori u Mađarskoj

15.april 2026. Keno Fersek / DW

Mađarovi planovi: Kratko uputstvo za demontažu Orbanovog režima

Nakon promene političke vlasti u Mađarskoj, Peter Mađar najavljuje povratak evropskim integracijama, jačanje pravne države i obračun sa korupcijom iz prethodnog perioda. Kako Mađar to namerava da uradi?

Pucnjava u školi u Turskoj

Turska

14.april 2026. K. S.

Pucnjava u školi u Turskoj: Ranjeno 16 ljudi, napadač izvršio samoubistvo

Bivši učenik pucao je nasumično i ranio 16 ljudi, a zatim je izvršio samoubistvo

Kerozin nestašica

Zatvaranje Ormuskog moreuza

14.april 2026. I.M.

Evropa pred nestašicom kerozina: Avio-kompanije traže hitnu intervenciju Brisela

Evropske avio-kompanije upozorile su da bi avio kompanije širom Evrope za nekoliko nedelja mogle da se suoče sa ozbiljnim nedostatkom avionskog goriva, kerozina. Od Brisela traže hitne mere kako bi se ublažile posledice krize izazvane tenzijama oko Ormuskog moreuza

Iran i Amerika

14.april 2026. N. M.

Lego propaganda: Rat je stao, a borba se preselila na internet

Dok je šestosedmični sukob između SAD-a i Irana pauziran zbog trenutnog primirja, paralelna bitka se nastavlja na internetu. Upravo se tamo, pomoću veštačke inteligencije i prepoznatljive Lego estetike, odvija proiranska propaganda

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure