img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pop-jubileji – 50 godina "Randevua s muzikom"

Oaza usred Vavilona

20. jun 2007, 16:53 Teofil Pančić
Copied

Možda su ime i koncept "Randevua" danas arhaični, ali samo ako prihvatimo da je arhaično puštati dobru muziku, i tretirati je ozbiljno

STVARANJE ISTORIJE: Studio M

Koji se ono važan događaj za istoriju globalne pop-kulture zbio pre četiri banke, 1. juna 1967? Dobro, to je lako: objavljen je Sgt. Pepper, posle kojeg više nikada ništa neće biti isto, naročito glede poimanja LP ploče u rokenrolu. Ali, šta se zbilo tačno deset godina ranije, 1. juna 1957? Oh, ništa baš tako značajno na globalnom planu, ali vrlo značajno na lokalnom: Radio Novi Sad tog je dana emitovao prvo izdanje emisije „Randevu s muzikom“ (utemeljivač i prvi urednik Angelo Vlatković). Što možda i ne bi bilo tako značajno da nije do dan-danas nastavio u tom pravcu: „Randevu s muzikom“ (RSM) emituje se, dakle, pedeset godina bez prestanka, kroz nekoliko država i režima i bezbroj „vladarskih“ postavki na samom Radiju, od onih najprosvećenijih, pa do onih za koje bi i opis „mračne“ bio nezasluženi kompliment.

Ne znam za neki sličan kontinuitet u SFRJ i okolini. Uostalom, i u mnogo razvijenijim i stabilnijim kulturno-medijskim okruženjima od ovog, izdurati pedeset godina baveći se kontinuirano svim mogućim oblicima „dekadentne dernjave“, kako se to lepo nekada zvalo, ne bi bio mali podvig. Ovde je to, naravno, prošlo prilično ugluho, i da se RSM nije sam javno dosetio sopstvenog rođendana, teško da bi to učinio neko drugi: kažeš, pet banki?! Pih, čudna mi čuda, koj gi šiša! Istorija „Randevua“, međutim, paralelna je sa istorijom srpske/jugoslovenske pop-muzike i pop-kulture „kao takve“, a sam je RSM – začet onih davnih dana kada je Hruščov došao na noge Titu da mu se izvini što ga je Staljin tukao – jedan od za ono vreme hrabrih iskoraka ka liberalizaciji, modernizaciji, evropeizaciji i vesternizaciji jednog sivog, sumornog sveta koji je bio raskrstio sa Staljinom u Moskvi, ali ne i sa milion malih „staljinčića iz našeg sokaka“. Tokom šezdesetih, RSM će biti među pionirima bit–revolucije na jugo-način, a tokom sedamdesetih njegovi će urednici postati sukreatori tadašnje razuđene rokenrol scene (sve je samo ne slučajno što su neki ključni albumi SFRJ-rokenrola snimljeni u studiju Radio Novog Sada, a promovisani ponajviše u „Randevuu“). Punk i new wave u RSM će se primiti odmah, dočim će Radio Beograd još godinama posle autistično kotrljati najsiroviju hevi-metal mašineriju… Malenkost potpisnika ovog teksta dorašće za slušaoca „Randevua“ tamo negde poznih sedamdesetih, i od tada do danas slušaće ga prilježno, kad god je fizički u dometu signala Radio Novog Sada. Moglo bi se, dakle, reći da smo drugu polovinu ove kilometraže istrčali zajedno… I u tome nikako nisam usamljen: evo je i pisac i jedna od ključnih ličnosti vaskolikog NS undergrounda Slobodan Tišma (Luna, La strada…) povodom jubileja „Randevua“ govorio za „Građanski list“ o ulozi RSM ne samo u pukom informisanju, nego i u formiranju suvislog ukusa nekolikih generacija, odnekud, gle, baš onih koje su izbacile Novi Sad negde na vrh ili blizu samog vrha eks-ju scene, i muzičke, i konceptualističke, i uopšte. U to su ključno i prevratno vreme „Randevu“ kreirali ljudi poput Vite Simurdića, Bogice Mijatovića, Dragana Gojkovića (danas advokat; stariji brat Maje G.?!), Anđelka Maletića… Većina njih i danas su u „Randevuu“ ili blizu njega, a pridružili su im se i neki mnogo mlađi.

Da li je „Randevu s muzikom“, nekada po prirodi stvari ekskluzivan prozor u svet, danas postao tek jedan u vremenu zamrznuti anahronizam, izgubljeni fosil zabasao u ovo „vavilonsko“ vreme namnoženih radio-stanica što drndaju danonoćno bez reda i smisla, u epohi interneta, majspejsa, daunloudovanja, em-pe-tri, ajpoda i ostalih čudesa? Čak i Vitomir Simurdić, jedna od njegovih zaslužnih legendi, uveren je da jeste. Ja se slažem, uz jednu napomenu: hvala Bogu da je tako! Poslednje što mi je potrebno od javnog servisa kojem plaćam pretplatu je još jedan konfekcijski debilni „opušteni“ programčić u kojem će neke iskreveljene kreature da beslovesno rke-koke didžejišu i me „zabavljaju“: nemoj, bre, da me zabavljaš, m’rš, idi pa zabavljaj svoju mamu, nek trpi što te je rodila! „Randevu“ ima možda arhaično ime i koncept, ali to je danas već čista romantika, zar ne? Možda je arhaično i to da se pušta kvalitetna i nekomercijalna muzika neretko nestandardnih radio–unfriendly formata, i da se o njoj ozbiljno, analitički i informativno govori, ali valjda i mi Svesno Zaostali imamo ljudsko & građansko pravo na svoje sitne radosti?! Neka nama „Randevua“ svakog Božijeg radnog dana od 18.20 do 19 na 87,7 mHz, u osnovi baš takvog kakav je, a kad proslavi stotu, e onda bi možda valjalo porazmisliti šta da radimo s tim nadobudnim čilagerom!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština

03.april 2026. Sonja Ćirić

Da li je Srbija mogla da kupi „Bašibozuk“ po nižoj ceni

Londonski Sotebi će krajem aprila ponuditi još jedno orjentalno delo Paje Jovanovića, što je obnovilo pitanje da li je pre dve i po godine njegov „Odmor bašibozuka“ mogao da se kupi po nižoj ceni

Nagrada

03.april 2026. Sonja Ćirić

Miljenko Jergović: Nisam bio u žiriju koji je nagradio Igora Mirovića

Najnoviji dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“ je Igor Mirović, političar. Zadužbina Petar Kočić je objavila da je član žirija bio Miljenko Jergović, iako nije

Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Otvaranje

02.april 2026. S. Ć.

Izložba „Od zemlje ka nebu“, neobuzdano prorastanje

Otvorena je izložba „Od zemlje ka nebu“ Dušana Petrovića na kojoj su skulpture od drveta – sekvoje, hrasta, bukve, graba i kedra

Dvostruki aršini

02.april 2026. S. Ć.

Zašto je Matica srpska otkazala koncert Katarine Jovanović

Matica srpska je otkazala koncert Katarine Jovanović zbog pevanja satirične pesme, a pre desetak godina je priređivala predavanja desničara

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure