img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

19. mart 2008, 14:26 Redakcija Vremena
Copied

Tirana: Eksplozije

Albaniju je u subotu potreslo nekoliko eksplozija u jednom od skladišta sa zastarelom municijom. Skladišta su se nalazila u blizini sela Gerdec, na oko 14 kilometara od Tirane. U eksplozijama je zvanično poginulo 16 osoba, dok se 10 vodi kao nestalo. Među poginulima ima i američkih državljana. Povređeno je oko 300 osoba, a pet se nalazi u komi. U eksplozijama je uništeno ili je oštećeno oko 300 zgrada i kuća u nekoliko okolnih sela, a eksplozija se čula i u Makedoniji. Među povređenima je i veliki broj dece. Ministar zdravlja Albanije Nard Ndoka rekao je da su u bolnici zadržane 142 osobe, od kojih se 12 nalazi u teškom stanju. Spasilačke ekipe još raščišćavaju teren, a evakuisano je oko 4000 ljudi iz okolnih sela. Prema izjavi jednog od zaposlenih u skladištima, u trenutku nesreće na licu mesta se nalazilo oko 80 osoba. Odmah nakon eksplozije, albanski premijer Sali Beriša rekao je da se eksplozija najverovatnije dogodila dok su specijalni timovi pokušavali da demontiraju municiju u skladištu. Na tome su radile tri ekipe sa po 21 članom, među kojima je bilo nekoliko Amerikanaca. Skladište Gerdec imalo je ukupno četiri objekta, od kojih je jedan potpuno uništen. U Albaniji se nalazi oko 100.000 tona zastarele municije, koja je uskladištena u vojnim depoima širom zemlje. Albanski premijer Sali Beriša naredio je istragu, dok je ministar odbrane Fatmir Mediju podneo ostavku. U obraćanju javnosti nakon eksplozije Beriša je izjavio da je reč o nesrećnom slučaju. Za raščišćavanje skladišta angažovana je jedna američka firma, a kao podizvođač radila je albanska firma. U skladištima se nalazila municija iz Drugog svetskog rata, koja je trebalo da bude uništena, što je jedan od uslova za prijem Albanije u NATO. Albanija se nada da bi pozivnicu za članstvo mogla da dobije već na samitu NATO-a u Bukureštu početkom aprila, zajedno sa Hrvatskom i Makedonijom.


Pariz: Poraz

Stranka francuskog predsednika Nikole Sarkozija Ujedinjeni narodni front (UMP) pretrpela je poraz u drugom krugu lokalnih izbora u Francuskoj prošlog vikenda. Opoziciona Socijalistička partija (PS) Segolen Roajal osvojila je većinu u gotovo svim velikim gradovima u Francuskoj, poput Pariza, Liona, Strazbura, Nanta, Monpeljea, Rena… UMP je od velikih gradova uspeo da dobije samo Marselj i Nicu.

Lokalni izbori su prvi test za vladu Nikole Sarkozija od presedničkih izbora u maju prošle godine. Prema ocenama analitičara, posle gubitka nekoliko velikih gradova, vladi će biti teže da nastavi sa ekonomskim i socijalnim reformama koje je najavio predsednik. Međutim, ako se pogledaju ukupni rezultati i ukupan broj glasova, popularnost vladajućeg UMP-a nije značajno opala. Odnos glasova bio je 48,7 prema 47,6 procenata u korist opozicije. Nikola Sarkozi nije se pojavio na konferenciji za novinare posle objavljivanja rezultata u nedelju, već je umesto njega politiku vlade branio premijer Fransoa Fijon. „Ne možete promeniti veliku zemlju poput naše za nekoliko meseci“, izjavio je premijer. Prema prvim napisima u štampi posle izbora, građani zameraju predsedniku da nije ispunio obećanja o povećanju kupovne moći. Bez obzira na najavljene reforme, Francuska ekonomija ne pokazuje znake većeg rasta. Ipak, ističe se i da je on uspeo tamo gde mnogi pre njega nisu – u smanjenju beneficija za penzionisane državne službenike i u smanjenju nezaposlenosti, koja sada iznosi oko 7,5 procenata i najniža je u poslednjih dvadesetak godina. Sam predsednik zamerio je medijima i građanima da se više bave njegovim privatnim životom, nego onim što namerava da učini za Francusku.


Berlin, Pariz: Kraj misterije

Pogibija poznatog francuskog pisca i avijatičara Antoana de Sent Egziperija izgleda da je konačno objašnjena. Horst Ripert, bivši pilot nemačkog Luftvafea iz Drugog svetskog rata, smatra da bi on mogao biti taj koji je oborio pisca u borbama 1944. godine. Antoan de Sent Egziperi je poznati francuski pisac čija su najpoznatija dela Mali princ, Pravac jug, Noćni let, Ratni pilot itd. Rođen je u Lionu 1900. godine. Osim kao pisac, radio je i kao pilot od 1921. godine. Za vreme Drugog svetskog rata borio se sa francuskim snagama na Korzici. Poslednji put uzleteo je 31. jula 1944. i nikada se više nije vratio. Pretpostavlja se da je srušen iznad Marselja. Njegova smrt bila je jedna od najmisterioznijih među francuskim borcima u ratu. Šezdesetak godina kasnije, 2004, delovi njegovog aviona nađeni su na obali u blizini Marselja, ali to nije doprinelo objašnjenju njegove smrti. Nakon toga, istoričar Lino fon Gercen, koji se zainteresovao za priču, počeo je da istražuje okolnosti smrti francuskog pisca. On je intervjuisao preživele nemačke pilote koji su se borili na tom području, dok nije naleteo na Riperta (88), koji se jasno sećao čitavog događaja i smatra da je upravo on taj koji je srušio Egziperija. „Predstavio sam se i rekao šta istražujem, a on je potom rekao: ‘Možete da okončate istraživanje, jer sam ja taj koji je srušio Sent Egziperija’, izjavio je Gercen. „Sa moje tačke gledišta, kao profesionalnog istoričara, to je dobra hipoteza i sve što mi je rekao izgleda da je istina“, rekao je Gercen za BBC. Ripert je izjavio da mu je žao zbog svega što se desilo i da nije znao niti mogao da zna da je poznati pisac u protivničkom avionu. „U mladosti, u školi, svi smo čitali njegove knjige“, izjavio je Ripert.


Kinšasa: Nasilje

Najmanje 68 osoba poginulo je u zapadnim oblastima Konga od početka meseca u sukobima državnih vlasti sa pristalicama lokalne religiozne partije. Religiozna stranka Bundu dia Kongo (Narod Konga) optužuje centralne vlasti za korupciju i loše upravljanje zemljom i pokušava da uspostavi sopstvenu vlast na zapadu Konga. Prema jednom izveštaju UN-a koji je objavio BBC, broj žrtava mogao bi da bude i veći, dok se oko 300 osoba vodi kao nestalo. Državne vlasti najavljuju da će se akcije vojske i policije nastaviti dok se ponovo ne uspostavi red.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure