img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mini intervju

Damir Čolić

23. jul 2008, 16:37 Razgovarala Marija Vidić
Copied

direktor auto-škole Breza i predstavnik Poslovnog udruženja auto-škola

„VREME„: U neprestanom traženju krivaca za ovolike saobraćajne nesreće poslednjih dana pojavili su se komentari da treba kriviti, između ostalog, i lošu obuku vozača. Da li se slažete sa tim ocenama?

DAMIR ČOLIĆ: Donekle se slažem. U auto-školi može mnogo da se nauči, ali je to i pitanje motivacije kandidata, njihovih godina, pa i talenta. Naravno i angažovanja instruktora. MUP kontroliše administrativni rad svih škola na svakih šest meseci vrlo detaljno i korektno u skladu sa važećim propisima. Druga je stvar sposobnost radnika da vodi tridesetak raznovrsnih evidencija, a da ne napravi ni najmanju grešku. Pogotovo u boljim školama sa većim obimom posla. To je veliko opterećenje za vlasnike škola, tako da dolazimo do apsurda da više vodimo računa o urednim sveskama i registrima, nego o kvalitetu obuke koji se i ne vrednuje.

Da li ste upoznati sa Predlogom zakona o bezbednosti saobraćaja?

Dopada mi se novi predlog zakona, jer predviđa znatno ozbiljniji sistem obuke. Uz to, nužno je da stalno govorimo o bezbednosti u saobraćaju, gde, zašto i kako se strada. Udruženje auto-škola je dalo neke sugestije vezane za novi plan i program obuke, jer je dosadašnji bio prevaziđen i nije menjan više od 30 godina. Na primer, dosadašnji je propisivao da kandidat na poligonu treba da provede šest moto-časova, iako se često dešava da mu za taj deo obuke treba više. Instruktor zbog takvih propisa ne može da obučava kandidata prema njegovim potrebama i mogućnostima, a da ne bude u riziku od prekršajne prijave. To ne doprinosi kvalitetu obuke, pa se postavlja pitanje da li mi treba da zadovoljimo formu ili da obučimo kandidata.

Svima koji su polagali vožnju u poslednjih deset godina poznat je termin „policijski testovi„, identični onima koji se pojavljuju na ispitu. Da li su se ta pitanja ikada menjala i otkud to da ih svi imaju?

Dobra novina u zakonu je što on uvodi obaveznu teorijsku nastavu, koja je sada samo opciona, pa kandidati retko dolaze na časove, valjda smatrajući da imaju „dobre materijale“ za učenje. Postoji ukupno dvadeset vrsta testova koji se godinama nisu menjali. Na ispitu uglavnom bude četiri različita i njih donosi radnik MUP-a. Ranije je bilo slučajeva da kandidatima na ispitu vire fotokopirani testovi iz kese ili torbe, i da ih policajci oduzimaju. Po tom pitanju veoma su rigorozni. Što se tiče polaganja praktičnog dela ispita, važna promena je što je pored kandidata, instruktora i policajca sada u automobilu i predsednik komisije. To je verovatno uticalo na smanjenje korupcije, jer je teže da se svi članovi „uortače“. Zbog preventive je i predviđeno da obuka sadrži 40 moto-časova. S obzirom na to da je reč o „sitnom“ novcu, roditeljima bi morala biti važnija briga za život deteta i da taj novac ulože na dodatne časove vožnje.

Iskustvo najvećeg broja vozača koji su polagali u poslednjih desetak godina je da su više puta pali na ispitu vožnje. Kakva je korist, odnosno zarada škola od polaganja ispita?

Gradski prosek je oko 2,5 pokušaja na praktičnom delu. Sve škole su dužne da MUP-u podnose godišnji izveštaj o rezultatima obuke. Obuka kandidata naplaćuje se obično između 18.000 i 20.000 dinara i najjeftinija je u regionu. Cena se nije bitno promenila u poslednjih desetak godina, sve drugo jeste, i to više puta. Pošto novac od obuke ponekad nije dovoljan da se namire troškovi, praktikuje se da škole amortizuju troškove tako što pomalo povećaju cene polaganja ispita koje su obično između 2500 i 3000 dinara, a ne povećavaju cenu osnovne obuke. Ako ima mnogo kandidata na polaganju, na primer 30 ili 40, škola na taj način može pokriti tekuće troškove, naročito van sezone kada nema upisa. S druge strane, i kandidati nisu uvek spremni. Neozbiljno je tvrditi da su kriterijumi ispita visoki ili da komisija namerno obara. Treba biti i malo samokritičan.

Šta je potrebno za otvaranje auto–škole?

Procenjuje se da u Beogradu ima oko 180 auto-škola. Oko 70 odsto škola ima dva do tri instruktora i isto toliko automobila. Za pokretanje su potrebna minimalna ulaganja – lokal koji se može iznajmiti za 120 evra, oprema učionice i dva automobila, na primer „juga“, koji koštaju po 1000 evra. Poligon se iznajmi od druge škole.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure