img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Planetarna krema za sunčanje

10. септембар 2008, 15:04 Priprema Slobodan Bubnjević
Copied

Dan ozona

Sledeće nedelje sve članice Ujedinjenih nacija obeležavaju Međunarodni dan očuvanja ozonskog omotača, 16. septembar. To će biti prilika da se dokrajče svi stari frižideri i drugi izvori hemijskih jedinjenja koja uništavaju gas ozon (O3). Zabrinjavajući je nalaz da se nivo ozona iznad severne hemisfere smanjuje za čak četiri odsto na svakih deset godina. Problem istanjenog ozonskog omotača već je uneo neke nove neprijatnosti u svakodnevicu, stalnu brigu o jačini UV zračenja i izbegavanje Sunca, a jedinu korist su izvukle kozmetičke kompanije koje proizvode kreme sa zaštitnim faktorom. Ozonski omotač je dragoceni planetarni resurs koji prirodno štiti tlo od sunčevih UV zraka. Ovaj sloj atmosfere apsorbuje između 93 i 99 odsto opasnog UV zračenja i bez njega život na Zemlji ne bi opstao. Mada se može zamisliti kao krov ili kišobran, ozonski omotač je samo sloj sa velikom koncentracijom gasa ozona – on sadrži više od 91 odsto svog atmosferskog ozona. Prostire se na nižim slojevima stratosfere, na visini između deset i pedeset kilometara od tla. Debljina ovog omotača nije svuda jednaka i prirodno se menja sa godišnjim dobima. Nažalost, na pojedinim mestima, uglavnom oko polova, zbog emisije štetnih gasova koju je čovek izazvao, došlo je do većeg istanjivanja ovog sloja i ona se obično nazivaju „ozonske rupe“, mada to u suštini nisu. Koncetraciju ozona u omotaču smanjuju slobodni radikali, azotni oksid (NO), hidroksil (OH), a posebno atomski hlor (Cl) i atomski brom (Br), koji se oslobađaju iz bromofluorokarbonata i hlorofluorokarbonata, poznatih po skraćenici CFC, koji su korišteni za starije frižidere i aerosolne sprejeve. Samo jedan slobodni radikal može izazvati lančanu reakciju koja može da uništi čak 100.000 molekula ozona. Kako bi se zaustavilo dalje propadanje dragocenog kišobrana, Ujedinjene nacije su stvorile niz mehanizama za njegovu zaštitu. Tako je Generalna skupština UN-a još pre četrnaest godina proglasila Međunarodni dan očuvanja ozonskog omotača i za Dan ozona izabrala 16. septembar, zato što je tog dana 1987. godine potpisan Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač, kao međunarodni mehanizam za zaštitu ozona od hemikalija koje emituje čovek. Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač je predvideo zabranu upotrebe pojedinih jedinjenja u industriji i domaćinstvima. Kako za „Vreme“ kažu u Ministarstvu zaštite životne sredine i prostornog planiranja, Srbija je ratifikovala Protokol iz Montreala još 1990. godine, dok je bila u sastavu bivše Jugoslavije („Službeni list SFRJ„– Međunarodni ugovori, br. 16/90). Pored toga, Srbija je, takođe u sastavu SFRJ, ratifikovala i Bečku konvenciju o zaštiti ozonskog omotača koja je potpisana u Beču 1985. godine („Službeni list SFRJ“ – Međunarodni ugovori, br. 1/90). Zanimljivo je da pojedina jedinjenja koja zabranjuje Protokol iz Montreala podstiču i globalno zagrevanje, tako da ovaj dokument ima ogroman značaj za zaštitu životne sredine. Zato i na ovogodišnji Dan ozona, Ujedinjene nacije pozivaju sve zemlje članice da afirmišu aktivnosti koje su predviđene Protokolom iz Montreala. „Posle više decenija hemijskih napada, biće potrebno novih 50 godina ili više da se ozonski omotač potpuno oporavi“, poručio je Ban Ki Mun, generalni sekretar UN-a. „Kao što nas je Protokol iz Montreala naučio, otišli smo u uništavanju životne sredine toliko daleko, da će njen oporavak biti dugo putovanje, a ne brza popravka“, rekao je Ban Ki Mun, pozivajući zemlje članice da se okrenu „zelenoj ekonomiji“. Ozon se može omirisati u vazduhu posle jakih oluja sa grmljavinom. Po tom karakterističnom mirisu je i dobio naziv, od grčke reči za miris, ozein, kojom se 1840. godine poslužio hemičar Kristijan Fridrih Šobejn da ga opiše. Sam ozon je molekul sačinjen od tri atoma kiseonika, nastaje od UV zraka, električnim pražnjenjem i hemijskim reakcijama, a paradoks je da u nižim slojevima atmosfere, pri tlu, u gradovima, predstavlja zagađivača. Omotač sačinjen od ozona su 1913. godine otkrili francuski fizičari Čarls Fabri i Anri Buson, a njegove osobine je detaljno istražio britanski meteorolog G. M. B. Dobson.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure