img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

26. novembar 2008, 12:24 Uređuje Jasmina Lazić
Copied

Novogovor: O rodu, rode

Ako je Novak Đoković treći nosilac na nekom velikom teniskom turniru, da li je Jelena Jovanović prva nosilja?

Da li je gospođa ministarka ministrova žena ili žena ministar?

Oficiruša/oficirka je zvanje – čin, stanje – žena oficira, ili zanimanje – javna ženska specijalizovana za osobe u uniformi?

Moglo bi se pitati i o psihološkinjama, antropološkinjama, filološkinjama i ostalim njama-njama, ali bi onda moralo i o psihijatrima, ložačima, šoferima, rudarima, pilotima, đubretarima – itd. – ženskog pola. Psihijat(a)rkinje (nepostojano a), ložačice (lože nešto ili lože nekog), šoferke (zanimanje ili specijalizacija), rudarka, pilotkinja, đubretarka…

Pitanje je trenutka kada će se neko zabrinuti oko rodne korektnosti jezika u životinjskom svetu. Svinja je svinja, vepar je vepar, nerast je nerast, ali kako se zove ono što je svinja muškog pola, ali su mu oznake muškosti uklonjene? Za goveda znamo, ali kako stoji s antilopama? Roda je roda – i donosi bebe (i bebce?) – a mužjak rode je rodac? Dobro, ajkula je i žensko i muško (pas, morski), a ženka kita? Kitica?

Naravno da Jelena Janković nije nosilja, jer to – bar za sada – znači „kokoš koja nosi jaja“. Isto je i s nosiljkom; nosilica zvuči suviše glupo, ali ne mora da znači kako tu reč uskoro nećemo čuti ili čitati kao rodno korektnu. Problem je što ta politička/rodna korektnost nije samo nasilje nad jezikom, nego i vrsta (ne)namernog pražnjenja jezika od značenja. Rodno korektan jezik, jedna od jačih struja „politički korektnog“ novogovora, u suštini uvodi proizvoljno kontekstualno „čitanje“ svake besmislice.

Aleksandar Ćirić


Nagrada: Glas za ljudska prava

Dopisnik „Vremena“ iz Brisela Dejan Anastasijević dobitnik je ovogodišnje međunarodne Oksfam-Nvib/PEN nagrade, koja se dodeljuje borcima za ljudska prava i slobodu izražavanja. Nagradu mu je 22. novembra u Hagu uručio gradonačelnik glavnog grada Holandije Josijas van Artsen.


Poslovna politika: (Ne)opravdani otkazi

Zbog sve učestalijih najava otpuštanja radnika Inspektorat za rad Ministarstva rada i socijalne politike Srbije je u oktobru pojačao nadzor poslodavaca kako bi se uverio u doslednost poštovanja odredbi Zakona o radu u svim slučajevima otkaza i utvrđivanja viškova radnika. Izvršeno je ukupno 820 inspekcijskih nadzora i tom prilikom je konstatovano da je u 129 slučajeva radni odnos prestao radnicima koji su ga zasnovali na određeno vreme, da je po osnovu tehnološkog viška radni odnos prestao u 216 slučajeva, a po osnovu povrede radne discipline u 58 slučajeva. Takođe, inspekcija rada je izvršila nadzor i kod 15 poslodavaca koji su najavili utvrđivanje viškova u ukupnom broju od 1453 radnika.

Osim što je konstatovala stanje, inspekcija je podnela 33 rešenja za pokretanje prekršajnog postupka protiv poslodavaca zbog neisplaćenih zarada i nezakonitih otkaza. Za te prekršaje su predviđene novčane kazne od 800.000 do milion dinara, a uz put je otvoreno i pitanje da li poslodavci zloupotrebljavaju svetsku finansijsku krizu koristeći je kao izgovor za otpuštanje radnika.

Radovan Ristanović, direktor Inspektorata za rad, rekao je da Inspekcija rada ne može da utvrdi tu činjenicu, jer, kao nadzorni organ, ne ulazi u motive poslodavaca, već kontroliše zakonitost postupka. On, ipak, ne isključuje mogućnost da se napravi procena da li se pojedini poslodavci služe tom vrstom izgovora, ali ističe da to zahteva i angažman drugih državnih organa.

Socijalno-ekonomski savet Vlade Srbije bi 2. decembra sa predstavnicima Unije poslodavaca trebalo da raspravlja o merama za suprotstavljanje uticajima svetske finansijske krize. Spisak predloga koje je Unija pripremila za tu raspravu je poduži: da sve tendere za vreme krize dobijaju domaća preduzeća, da se izvoznici oslobode carinskih dažbina, da se (ako može) smanje PDV, porezi na plate i doprinosi… Osim poteza koji bi olakšali poslovanje, Unija je predložila i formiranje socijalnog pakta koji bi bio na snazi dok traje kriza. Poslodavci bi se potpisivanjem tog pakta obavezali da neće otpuštati radnike i juriti za profitom po cenu davanja otkaza radnicima, dok bi sindikati obustavili štrajkove.

Predsednik Unije poslodavaca i član Socijalno-ekonomskog saveta, Stevan Avramović, smatra da poslodavci neće moći da preuzmu odgovornost za negativne posledice, ukoliko predložene mere ne budu usvojene.

J.L.


Izložba: Više od stilske vežbe

U galeriji Grafički kolektiv Beograd 17. novembra otvorena je, četvrta po redu, izložba Velimira Ćurgusa Kazimira – „Akvarijumi“. Na nevelikim formatima dominiraju plave nijanse, a iz naizgled bajkovitih prizora naslućuju se opasnosti u vidu poruka sačinjenih od novinskih isečaka. Kako primećuje Ljiljana Slijepčević, u likovnim radovima Ćurgusa Kazimira se uvek otkriva neki diskretno ubačen detalj koji šalje signal gledaocu. Verovatno je i njegovo slikarstvo, imajući u vidu celokupno stvaralaštvo ovog autora, jedan snažan i suptilan detalj. Autor je poznat i kao pisac desetak knjiga poezije, priča, eseja i romana. Kroz njegove slike provejava želja da se izrazi kroz oba oblika. Kako sam kaže, njegove slike su „ilustracija za nepostojeće knjige“. Njegove slike su i igra umetnika koji se u svom stvaralaštvu ne odriče dečje jednostavnosti, spontanosti i infantilnosti koje ga pokreću, a ujedno su i nosioci konkretnih poruka i oštri kritičari. Ni na polju slikarstva Ćurgus Kazimir ne napušta svoju poziciju angažovanog intelektualca, tvrdeći da to i nije svesni, već nametnuti izbor. „Nameću vam se sudbine ljudi oko vas. Umetnost koja ne vodi računa o svetu oko sebe i nije umetnost, već samo stilska vežba.“ Kako sam priznaje, profesija mu nije dozvolila da više vremena posveti pozivu koji je njegov „izvorni instinkt“ – od njegove prve samostalne izložbe prošlo je šesnaest godina. Inače, malo je onih koji ne znaju da je on novinar, ali i direktor lokalne EBART medijske dokumenatacije, koja sadrži sve što je objavljeno u štampanim medijima od 2003. do danas. Iako ne može da slika i stvara koliko bi želeo, Velimir Ćurgus Kazimir kaže da je likovna umetnost nešto čemu će se oduvek vraćati. „I kada pišem, ja vizualiziram. I ta infantilnost koja je prisutna u mojim radovima, u stvari, jeste povratak počecima mladosti.“

J. Jorgačević

Grafikon: Kupovina zarad višeg cilja

Istraživanje agencije Nielsen pokazalo je da postoji visoka zainteresovanost potrošača širom sveta za kupovinu artikala od proizvođača koji deo profita ulažu u određene društvene akcije ili akcije za zaštitu životne sredine. Čak 67 odsto ispitanika iz celog sveta izjavilo je da na njihov izbor značajno utiče saznanje da kupovinom nekog proizvoda doprinose rešavanju nekog društvenog problema. Ispitanici iz Južne Amerike, kao i iz Azije i sa Pacifika najspremniji su da podrže ovakve akcije. U Evropi je uočena jasna razlika između severa i juga, pa su tako stanovnici Danske, Norveške i Finske najspremniji da se uključe, dok su stanovnici Španije i Portugala najmanje zainteresovani. Potrošači iz Severne Amerike pokazali su najniži nivo spremnosti da podrže društvene akcije, te tako skoro trećina njih uopšte ne razmišlja o ovom problemu.



Broj nedelje

Vojska Srbije postala je jedan od najvećih poslodavaca raspisivanjem konkursa za profesionalne vojnike kojima se nudi posao za oko 2300 ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure