img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Daka

Portfolio za sirotinju

13. maj 2009, 12:04 Forbes
ŽIVOT ZA DVA DOLARA: Beda u Bangladešu
Copied

Svetska banka procenjuje da polovina sveta živi sa svega 2,5 američkih dolara dnevno, ili čak manje od toga. Dok lideri svetskih sila kopaju rukama i nogama kako bi stabilizovali finansijski sistem najvećih svetskih ekonomija, nudi im se mogućnost uključivanja najsiromašnijih u taj proces preko sprovođenja značajnih inkluzivnih reformi, odnosno širenja finansijskog pristupa među onima kojima je to najpotrebnije.

Sprovođenje takvih reformi podrazumeva promišljanje o pretpostavkama vezanim za finansijski život siromašnih domaćinstava. U osnovi je pogrešno shvatanje da svetska sirotinja nema kapacitet za finansijski život. Istina je suprotna.

Stjuart Raterford, osnivač mikrobanke Grameen u sirotinjskom kvartu Dake, proveo je godinu dana istražujući potrošačke novine i finansijski život stanovnika tog kvarta. U njegovom tzv. finansijskom dnevniku zabeleženo je da iako većina stanovnika živi sa dolarom ili dva dnevno, sva ova domaćinstva nekako su uspela da ostave izvesnu sumu novca u fond za „crne dane“, odnosno za buduća vremena. Jedan takav par, Hamid i Kadeja, zarađuju približno dva dolara dnevno, ali ipak šalju novac u svoje selo, ponekad pozajmljuju komšijama, svake nedelje nešto novca ostave na štednju u banci ili ih čuvaju u „slamarici“ kod kuće. Mada su funkcionalno nepismeni, Hamid i Kadeja vode aktivan i odgovoran finansijski život. Kada se ovi podaci uporede sa dnevničkim zabeleškama iz Indije iIi Južne Afrike, zaključak je isti: siromašna domaćinstva vode kompleksan finansijski život baš zato što su siromašna, a ne uprkos tome.

Hamid i Kadeja i još 150 miliona ljudi iz siromašnih zemljama širom sveta koji pozajmljuju male sume novca u „mikrofinansirajućim“ bankama, dokazuju da su siromašna domaćinstva u suštini „bankabilna“ – pozajmljuju, investiraju i vraćaju zajmove, takoreći bez kolateralne štete. Muhamed Junus, dobitnik Nobelove nagrade i osnivač Grameen banke u Bangladešu, smatra da mali zajmovi siromašnim domaćinstvima pozitivno utiču na produktivnost tako što podstiču samozapošljavanje. Čak i samozaposlena domaćinstva moraju da pozajme novac za privatne svrhe (zdravlje, školarine za decu, ishrana…) Iako globalni mikrofinansijski pokret nudi nadu, finansijskim reformama preti ograničenje originalnom vizijom. Novi pristup finansijskoj reformi mora da se gradi na uspehu mikrofinansija, odnosno zajmova za opšte svrhe. Hitni slučajevi kao što su zdravstveni problemi zahtevaju adekvatno i brzo finansiranje, jer ako lečenje kasni, posledice mogu da budu fatalne.

Hamid i Kadeja i milioni drugih imaju kapacitet da štede. Finansijski dnevnici otkrivaju inovativne ideje kao što su klubovi za štednju na nivou zajednice i mehanizmi samodiscipline. Banka Grameen, koja može da prikupi depozite preko različitih institucija, danas više prima novac nego što ga pozajmljuje. Dnevnici otkrivaju i da siromašna domaćinstva dobro upravljaju novcem tražeći fleksibilne i pouzdane instrumente koji odgovaraju njihovim potrebama. Njihova glavna briga je dotok novca. Oni nemaju pogodnosti poput kreditnih kartica i stoga su im potrebni alternativni pouzdani finansijski instrumenti koji će im pomoći da se domognu priliva novca. Decenijama se vodila borba za pristup finansijama u siromašnim zemljama, ali je u nekim od njih prekomerna zaduženost postala je ozbiljan problem. Siromašni potrošači zaslužuju proizvode po normalnoj ceni i fer kredite, jer osim što imaju ograničene resurse, njima nedostaju i adekvatne poluge do resursa koji su im na raspolaganju.

Prof Džonatan Mordok, koautor knjige „Portfolio siromašnih: Kako sirotinja u svetu živi sa dva dolara na dan“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure