img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deklaracija iz Terezina

Bez Srbije

08. jul 2009, 11:39 A. I
foto: reuters
Copied

U češkom Terezinu, na mestu gde je nekada stajao nacistički koncentracioni logor Theresienstadt, 46 država potpisalo je „Izjavu iz Terezina“, koja nije pravno obavezujuća, ali kojom zemlje potpisnice iskazuju nameru da se „isprave posledice nelegalnog konfiskovanja imovine, kao i prisilnih prodaja koje su pratile nacistički progon nedužnih ljudi“. Izjavu su potpisale zemlje članice Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, kao i sve zemlje nastale iz bivše Jugoslavije, s izuzetkom Srbije, koja se iz ko zna kojih razloga odlučila da prisustvuje samo kao posmatrač, baš kao i Vatikan. Možda zato što je u austrougarskom zatvoru u Terezinu u lancima umro Gavrilo Princip, nikada se ne zna.

Reč je, u svakom slučaju, o do sada najobuhvatnijoj deklaraciji koja se odnosi na povratak imovine žrtvama holokausta, a koja prvi put uključuje i imovinu za koju nema direktnih naslednika, a koja bi ušla u fond za pomoć preživelim žrtvama i njihovim naslednicima. Zašto Srbija ovu deklaraciju zajedno za zemljama EU, čiji član deklarativno želi da bude, nije potpisala, ne zna ni Aleksandar Nećak, koji je kao predstavnik Saveza jevrejskih opština prisustvovao konferenciji. „Uputio samo pisma svim nadležnima i niko nije odgovorio, osim premijera, koji mi je poručio da je prosledio dopis svim ministarstvima, odakle će mi se javiti. Do danas se niko nije javio. Shvatio sam da ne postoji koordinacija, jedno ministarstvo ne zna šta se događa u drugom“, rekao je Nećak, a preneo B92. Prema proceni Saveza jevrejskih opština, Jevrejima u Srbiji je za vreme Drugog svetskog rata oduzeta imovina u vrednosti od oko 500 miliona evra.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić vidi i drugi problem: „Srbija treba mnogo više pažnje da posveti pitanjima antifašizma. Ovakva situacija kao posledicu na međunarodnom planu ima snižavanje ugleda Srbije. Srbija je bila članica pobedničke koalicije, a danas nije na odgovarajućem nivou predstavljena ni kada su u pitanju parade u Moskvi, ni kada se slavi u Parizu, ni kada su ovakvi skupovi protiv holokausta.“ Tome treba dodati da je maltene samo Beograd propustio da u Nemačkoj na 60. godišnjicu oslobođenja koncentracionog logora Buhenvald naš ambasador položi venac. Kao što se pribojava ministar Dačić, neki bi mogli da pomisle da u svemu tome postoji neki sistem, da Srbija ne deli antifašističke vrednosti onog dela sveta kome bi želela da pripada, zato što su nekako povezane sa komunizmom. Ili ko zna zašto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure