img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Država pljačka srednji sloj

15. јул 2009, 12:41 DIE WELT
KO DA FINANSIRA DRŽAVU: Rajhstag
Copied

Uvek isto, sredinom godine Savez poreskih obveznika upozorava da smo od 1. januara radili samo za poreze, prireze i takse.

Mi? To se odnosi na prosečnog poreskog obveznika – ali ko je to? U stvari se radi o manjini koju država – a ko je ona zapravo? – svake godine cedi još malo više. Naravno da može da se polemiše da li u taj polugodišnji danak treba sabrati i doprinose za zdravstveno, socijalno i penziono osiguranje, jer se time stiču i neka prava koja zaista mogu i da se ostvare. Svejedno ostaje činjenica da opterećenja stalno rastu, i to za sve manji broji ljudi, koji se nalaze u sredini društva.

Država, naime, svoje sve veće finansijske potrebe uteruje tamo gde nečeg ima. A to nisu oni koji zarađuju malo (šta njima može da se uzme?), a nisu ni bogataši, jer njih prosto nema dovoljno da bi to igralo bilo kakvu ulogu.

Platiše nacije su oni koji osrednje zarađuju i kojih je sve manje. Dramatično se smanjuje grupa onih koji zarađuju od 50 do 150 procenata od proseka. Do sedamdesetih godina sačinjavali su 74 odsto stanovništva. Pre dve godine bilo ih je samo još 54 odsto. Taj srednji sloj podnosi najveće terete celokupnog društva, koje sva svoja dobročinstva – od socijalne pomoći preko obezbeđivanja penzija (četvrtina budžeta) do doprinosa za zdravstvo (u međuvremenu 14 milijardi evra godišnje sa tendencijom porasta) – finansira iz tekućih prihoda.

To opet znači da sve manji broj nosilaca tog bremena kuluči sve do kasne jeseni, a većina onih koji zarađuju prestaju da plaćaju državi već mnogo ranije – na račun srednjeg sloja.

Prema tome, ta fiskalna politika ima jednu grešku u konstrukciji: šta će država da radi kad se srednji sloj do te mere istopi da više ne može da podnese sve veće potrebe onih koji zarađuju manje? U međuvremenu ih ima toliko da nijedna velika partija ne može da prođe mimo njih ako želi da pobedi na izborima. Već odavno su u većini oni koji posredno ili neposredno uživaju u državnim beneficijama, znači korisnici su poreskog sistema. To je većina stvorena državnom socijalnom politikom protiv koje više niko ne može da vlada.

Nesrazmerno se opterećuju zanatlije, činovnici i visokokvalifikovani radnici. Velika koalicija na vlasti je otvorenih očiju dozvolila pljačku srednjeg sloja. Time se dozvoljava da socijalna država reže granu na kojoj sedi.

Kad se poslednji pripadnik srednjeg sloja bude iscrpeo, kad poslednjem visokokvalifikovanom radniku više ne preostane ništa od njegove povišice, možda će i socijalni apostoli narodnih partija shvatiti da se podeliti može samo ono što se pre toga zaista i stvorilo.

Ulrih Klaus

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure