img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Minhen

Kraj neprijateljstava

02. septembar 2009, 19:00 Südeutsche Zeitung
OTOPLJAVANJE: Ankara menja politiku prema Jermeniji
Copied

Turska i Jermenija nameravaju da posle gotovo jednog stoleća uzajamnog neprijateljstva najzad ponovo uspostave diplomatske odnose. Ministri spoljnih poslova dveju zemalja saopštili su tu novost prošlog ponedeljka uveče. Kao što se saznaje iz njihovih izjava, oni su uz posredovanje Švajcarske uspeli da se slože da se potpišu dva protokola o normalizaciji međusobnih odnosa njihovih država. Ta dva protokola bi posle dodatnih konsultacija već za šest nedelja trebalo da budu ratifikovana u parlamentima Turske i Jermenije.

Izjava o pomirenju dočekana je u međunarodnoj javnosti kao pravo iznenađenje. Istina je, doduše, da su obe države još u aprilu predstavile svetu prvi takozvani „red vožnje“ za normalizaciju odnosa, ali u toj izjavi još nije bilo nikakvih detalja. Osim toga, nije došlo ni do otvaranja granice, kome su se mnogi nadali pridavajući takvom činu značaj simboličnog koraka. Intervencija Azerbejdžana, susedne zemlje i Turskoj i Jermeniji, kao i unutrašnjopolitički konflikt u Turskoj sprečili su da dođe do toga.

Otada je sve bilo utihnulo u vezi s inicijativom turskog predsednika vlade Tajipa Erdogana u odnosu na Jermeniju. Liberalni posmatrači već su se bili uplašili da se premijer posle protesta iz nacionalističkog bloka povukao, jer se takoreći uplašio svoje sopstvene hrabrosti.

Odnosi između dva naroda odavno stoje pod senkom uništavanja i proterivanja Jermena iz Anatolije 1915/1916. godine, za vreme Prvog svetskog rata, što se smatra pravim genocidom. Turska Republika nastala je tek 1923. godine, a tada je Jermenija već bila deo Sovjetskog Saveza. Već i zbog toga između dve zemlje nikada nisu uspostavljeni diplomatski odnosi.

Granica između njih bila je otvorena samo u toku kratkog vremenskog razmaka od 1991. do 1993. godine, pošto se Sovjetski Savez raspadao i Jermenija dobila nezavisnost. Posle toga je, međutim, Jermenija napala i okupirala enklavu Brdo Karabah u susednom Azerbejdžanu, u kojoj su nastanjeni Jermeni, a Turska je iz solidarnosti prema starom savezniku, islamskom Azerbejdžanu, zatvorila svoju granicu prema Jermeniji. Ponovno brzo otvaranje granice prošlog aprila zapravo i nije propalo zbog debate o turskom genocidu prema Jermenima, nego zbog sukoba u regionu Brdo Karabah. Azerbejdžan je tada veoma bučno zvonio na uzbunu, pa je čak pretio i da će prekinuti dovod gasa u Tursku, što je argument koji su turski nacionalisti prihvatili sa velikom zahvalnošću.

Kaj Štritmater

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure