img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Minhen

Kraj neprijateljstava

02. septembar 2009, 19:00 Südeutsche Zeitung
OTOPLJAVANJE: Ankara menja politiku prema Jermeniji
Copied

Turska i Jermenija nameravaju da posle gotovo jednog stoleća uzajamnog neprijateljstva najzad ponovo uspostave diplomatske odnose. Ministri spoljnih poslova dveju zemalja saopštili su tu novost prošlog ponedeljka uveče. Kao što se saznaje iz njihovih izjava, oni su uz posredovanje Švajcarske uspeli da se slože da se potpišu dva protokola o normalizaciji međusobnih odnosa njihovih država. Ta dva protokola bi posle dodatnih konsultacija već za šest nedelja trebalo da budu ratifikovana u parlamentima Turske i Jermenije.

Izjava o pomirenju dočekana je u međunarodnoj javnosti kao pravo iznenađenje. Istina je, doduše, da su obe države još u aprilu predstavile svetu prvi takozvani „red vožnje“ za normalizaciju odnosa, ali u toj izjavi još nije bilo nikakvih detalja. Osim toga, nije došlo ni do otvaranja granice, kome su se mnogi nadali pridavajući takvom činu značaj simboličnog koraka. Intervencija Azerbejdžana, susedne zemlje i Turskoj i Jermeniji, kao i unutrašnjopolitički konflikt u Turskoj sprečili su da dođe do toga.

Otada je sve bilo utihnulo u vezi s inicijativom turskog predsednika vlade Tajipa Erdogana u odnosu na Jermeniju. Liberalni posmatrači već su se bili uplašili da se premijer posle protesta iz nacionalističkog bloka povukao, jer se takoreći uplašio svoje sopstvene hrabrosti.

Odnosi između dva naroda odavno stoje pod senkom uništavanja i proterivanja Jermena iz Anatolije 1915/1916. godine, za vreme Prvog svetskog rata, što se smatra pravim genocidom. Turska Republika nastala je tek 1923. godine, a tada je Jermenija već bila deo Sovjetskog Saveza. Već i zbog toga između dve zemlje nikada nisu uspostavljeni diplomatski odnosi.

Granica između njih bila je otvorena samo u toku kratkog vremenskog razmaka od 1991. do 1993. godine, pošto se Sovjetski Savez raspadao i Jermenija dobila nezavisnost. Posle toga je, međutim, Jermenija napala i okupirala enklavu Brdo Karabah u susednom Azerbejdžanu, u kojoj su nastanjeni Jermeni, a Turska je iz solidarnosti prema starom savezniku, islamskom Azerbejdžanu, zatvorila svoju granicu prema Jermeniji. Ponovno brzo otvaranje granice prošlog aprila zapravo i nije propalo zbog debate o turskom genocidu prema Jermenima, nego zbog sukoba u regionu Brdo Karabah. Azerbejdžan je tada veoma bučno zvonio na uzbunu, pa je čak pretio i da će prekinuti dovod gasa u Tursku, što je argument koji su turski nacionalisti prihvatili sa velikom zahvalnošću.

Kaj Štritmater

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure