img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slučaj Bitići

Oslobađajuća presuda

23. septembar 2009, 18:04 N.S
Copied

Veće za ratne zločine u Beogradu oslobodilo je 22. septembra Sretena Popovića i Miloša Stojanovića krivice na suđenju za pomaganje u ubistvu braće Bitići 1999. godine. Tužilaštvo za ratne zločine nije zadovoljno izrečenom presudom i najavilo je žalbu, dok branilac optuženih advokat Božo Prelević očekuje da će i nakon odluke Vrhovnog suda Srbije presuda ostati – nepromenjena. Prelević je novinarima okupljenim ispred Specijalnog suda rekao i da je „ubistvo braće Bitići gnusan i težak zločin, ali u postupku nije utvrđeno ko ih je ubio i koji je motiv za to bio“. Obrazlažući oslobađajuću presudu Popoviću i Stojanoviću, predsedavajući sudskog veća Vesko Krstajić rekao je da „radnje opisane u preciziranoj optužnici od 3. septembra tokom dokaznog postupka nisu dokazane“. Kako je naglasio, u izmenjenoj optužnici izostavljena je ranija kvalifikacija „saizvršioci u ubistvu“ koja je Popovića i Stojanovića teretila za pomaganje u ubistvu. Nova optužnica teretila ih je za povredu prava na pravično suđenje i mučenje. „Nakon oko 50 i više saslušanih svedoka i veštaka došli smo do zaključka da ne stoje radnje koje se njima stavljaju na teret“, naveo je Krstajić. On je naveo da su braća Bitići imala status ratnih zarobljenika i da u tom slučaju ne može biti govora o njihovom protivpravnom hapšenju ispred zatvora u Prokuplju, što se Popoviću i Stojanoviću stavlja na teret. Krstajić je, međutim, naveo da „opterećuje činjenica da su tri mlada čoveka stradala na pravdi boga, potpuno nejasno zbog čega i kome je to trebalo“. Tela 23-godišnjeg Agrona, dve godine mlađeg Mehmeta i 25-godišnjeg Ilija Bitića pronađena su 2001. godine na površini masovne grobnice u Petrovom Selu kod Kladova. Utvrđeno je da su ubijeni u julu 1999. godine, na policijskom poligonu u Petrovom Selu, neposredno nakon završetka ratnih operacija na Kosovu. Braća Bitići su se borili u sastavu „Atlantske brigade“ Oslobodilačke vojske Kosova. Bili su američki državljani, rođeni u Ilinoisu, u Čikagu. Pri ulasku u tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, na teritoriju Kosova, ušli su iz Albanije, bez evidencije kod državnih organa. Pre dolaska na Kosovo, živeli su u Njujorku, gde su imali piceriju. U to vreme majka i rodbina su im živeli u Prizrenu. Odmah posle završetka NATO intervencije u Saveznoj Republici Jugoslaviji i potpisivanja Kumanovskog vojno-tehničkog sporazuma, pomogli su komšijama, romskoj porodici Mitrović iz Prizrena, da se vrate u Srbiju, u Kraljevo, gde su izbegli tokom rata na Kosovu. Zaustavila ih je policija na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Zbog kršenja zakona o kretanju i boravku stranaca, odvedeni su u Kuršumliju, gde im je sudija za prekršaje odredio 15-dnevnu kaznu zatvora. Kaznu su izdržavali u zatvoru u Prokuplju. Na zahtev za uslovno puštanje, pušteni su kući tri dana ranije. Na sporedni izlaz iz zatvora u Prokuplju izvedeni su 8. jula 1999. godine. Prema svedočenju njihovog komšije Miroslava Mitrovića, po Agrona, Mehmeta i Ilija ispred zatvora su došla dva muškarca u civilu, u belom automobilu, bez registarskih oznaka. Odvedeni su u bazu Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije gde su, nakon dva dana, ubijeni mecima u potiljak, a potom pokopani u masovnu grobnicu u kojoj su već bila tela kosovskih Albanaca. U grobnicama u Petrovom Selu pronađena su tela još 67 muškaraca i sedam žena sa Kosova. Suđenje Stojanoviću i Popoviću, bivšim pripadnicima MUP-a Srbije, počelo je 13. novembra 2006. godine. Oni su optuženi da su braću Bitići predali nepoznatim pripadnicima MUP-a Srbije koji su ih ubili u julu 1999. godine u Petrovom Selu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure