img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meteorit

Vanzemaljac iz ambara sena

17. фебруар 2010, 15:02 S. Bubnjević
Copied

Jedan od najpoznatijih došljaka iz svemira, meteorit Marčinson, sadrži mnogo više vrsta organskih jedinjenja od kojih može da nastane život nego što ih ima na Zemlji. Nemački naučnici sa Instituta za hemiju životne sredine iz Nojberga, kod Minhena, prošle nedelje su objavili da ovaj kamen iz svemira sadrži više miliona različitih supstanci vanzemaljskog porekla, među kojima se nalazi čitava pregršt organskih jedinjenja velike raznovrsnosti.

U studiji objavljenoj u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, kojom je rukovodio doktor Filip Šmit-Koplin, nekoliko miligrama materijala sastruganog sa meteorita podvrgnuto je analitičkim testovima visoke rezolucije, na kojima je otkriveno oko 14.000 raznih supstanci. Među njima je nađeno i 70 amino-kiselina, jedinjenja koja su, inače, preduslov za izgradnju života. Ovo istraživanje nije pokazalo da ima i samog života na meteoritu, ali je otkrilo da se mnogo više organskih supstanci potrebnih za njegov nastanak nalazi u otvorenom svemiru, a sasvim je moguće da su neke od njih odatle stigle i na Zemlju.

Kamen Marčinson je na našu planetu pao u dva minuta do jedanaest sati 28. septembra 1969. godine, nedaleko od gradića Marčinson u Australiji, po kome je i dobio ime. Meštani su u tom trenutku videli bleštavu kuglu kako pada sa neba i potom se deli na tri fragmenta koji su udarili u tlo, ostavljajući za sobom trag dima. Manji komadi meteorita, ne teži od sedam kilograma, kasnije su pronalaženi na površini od trinaest kvadratnih kilometara, dok je jedan od njih, težak oko 600 gr, otkriven u obližnjem ambaru – svemirski kamen je udario u krov ambara, polomio ga i upao u seno.

Ukupna masa svih nađenih fragmenata iznosi oko 100 kilograma, koji su u naredne četiri decenije intenzivno proučavani. Zbog prisustva organskih molekula, Marčinson je jedan od meteorita koji su najviše proučavani. No, tek sada, nakon četrdeset godina, potvrđeno je da definitivno sadrži i molekule života.

Ovaj meteorit je stariji od 4,65 milijardi godina i nastao je pre formiranja Sunčevog sistema. Organske supstance koje su na njemu otkrivene verovatno potiču iz primordijalne supe od koje je solarni sistem kasnije nastao, što ukazuje da je raznovrsnost organskih jedinjenja tada bila veća nego na Zemlji danas. To bi moglo da pomogne i odgonetanju jedne od najstarijih zagonetki – kako je iz takve supe kasnije nastao život.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure