Doktor Ričard Vajzmen, stručnjak za odnos javnosti prema psihologiji, i njegove kolege sa Univerziteta u Hertfordširu, 1999. i 2001. godine sproveli su istraživanja kojima su pokušali da objasne „opsednutost“ nekih mesta duhovima. U istraživanju je učestvovao veći broj dobrovoljaca koje su istraživači sa Univerziteta u Hertfordširu odveli na dva poznata lokaliteta – zamak Hampton kort u blizini Londona i katakombe pored Južnog mosta u Edinburgu.
Hampton kort
Hampton kort, osim što je velelepno zdanje i vekovima dom britanskih monaha, često se spominje kao ukleta kuća u kojoj se često javljaju duhovi. Palata dinastije Tjudor u Londonu nalazi se na severnoj obali reke Temze. U XVI veku, engleski kralj Henri VIII (vl. 1509–1547) dobio je ovaj zamak od Tomasa Voslija, preuredio ga i nastanio se u njemu. Henrijevu omiljenu palatu nasledili su njegovi potomci i Hampton kort je dva i po veka bio rezidencija engleskih kraljeva i kraljica, sve do Džorža II (vl. 1727–1760), koji je poslednji živeo u ovom zamku. Kraljevska rezidencija se potom preselila u Vindzor, a 1851. godine kraljica Viktorija poklonila je Hampton kort engleskoj vladi. Danas je Hampton kort, sa svojim prekrasnim odajama i vrtom, otvoren za posetioce i spada u najlepše turističke atrakcije okoline Londona. Neki veruju da u njemu živi duh Katarine Hauard, pete žene Henrija VIII, koji su mnogi posetioci zamka do sada „sreli“ kako obezglavljen luta hodnicima. Katarina Hauard, kćerka vojvode od Norfolka, udala se za razvratnog engleskog kralja Henrija VIII, posle njegovog razvoda sa prethodnom ženom Anom. Ljubomoran i samoživ, Henri se brzo ohladio od Katarine Hauard – svoju novu ženu optužio je za neverstvo i uz podršku parlamenta razveo se i od nje. Posle razvoda kraljica Katarina Hauard je zatočena u zloglasnom engleskom Taueru, a zatim je pogubljena 11. februara 1542. godine.
Mnogo puta prijavljeno je da su u kući viđene različite neobične stvari kao, na primer, žena u belom, čuli su se vrisci, neki su tvrdili da osećaju nagle promene temperature, da su imali jak osećaj prisustva nekoga ili nečega…
Dobrovoljci koji su učestvovali u istraživanju „opsednutosti“ ovog mesta, kao i takođe „zaposednutih“ katakombi kod Južnog mosta, inače napravljenih krajem XVIII veka kako bi se rešili gradski problemi sa saobraćajem, ali u nekim delovima korišćene su i za smeštaj siromašnih, kao magacini i radionice.
Zamoljeni da opišu svako neobično iskustvo koje dožive (iznenadnu hladnoću, čudne zvuke, igru svetlosti itd.), dobrovoljci su obišli oba mesta. Takođe, trebalo je da opišu i svoje prethodno saznanje o posetama duhova Hampton kortu i Južnom mostu. Ovim su doktor Vajzmen i njegov tim hteli da objasne i takozvanu hipotezu prethodnog znanja, kojom neki naučnici objašnjavaju susrete sa duhovima kao posledicu ranijih saznanja o pojedinim „jezivim mestima“. Međutim, istraživanje doktora Vajzmena nije pokazalo da ranija iskustva imaju bilo kakve veze sa neobičnim iskustvima. Ljudi različitih kultura i obrazovanja doživljavali su ista iskustva na istim mestima, što je posledica njihove unutrašnje reakcije na čudne fizičke odlike tih mesta.
Analizirajući dobijene rezultate, doktor Vajzmen je mogao da očekuje da će neobični doživljaji biti ravnomerno raspoređeni svuda po Hampton kortu i Južnom mostu. Međutim, većina čudnih iskustava koje su ispitanici zabeležili bila su koncentrisana u istim, tačno određenim prostorijama i hodnicima – upravo onim koja su poznata po posetama duhova. Vajzmen je zaključio da „opsednutost“ duhovima na pojedinim mestima jeste nekakav realan fenomen i preostalo je samo da se ustanovi kakav. Zato su izvršili merenja magnetnog polja na „opsednutim“ mestima, a rezultati su pokazali povišenu jačinu magnetnog polja na svim tačkama koje su ispitanici registrovali kao mesta susreta sa duhovima. Doktor Vajzmen je zaključio da fizičke karakteristike „opsednutih“ mesta jesu drugačije nego što je uobičajeno i ljudi zaista doživljavaju čudna iskustva na takvim mestima. I obrnuto, poremećeni fizički uslovi sredine izazivaju neke fiziološke i psihološke reakcije kod ljudi koji se nađu u toj sredini. Nemogućnost organizma da drugačije odreaguje na promene magnetnog polja, uslovljava niz unutrašnjih reakcija koje ljudski mozak shvata i sebi tumači kao susret sa duhovima. Na ovaj način, spoljašnje fizičke karakteristike koje se ne mogu obuhvatiti čulima bude „duhove“ skrivene u našem mozgu. „Ovakvi rezultati“, rekao je doktor Vajzmen, „pokazuju da opsednutost zaista postoji, ali ne u nekakvom spiritualnom smislu. Ta opsednutost znači da neobične fizičke osobine pojedinih mesta izazivaju fiziološku reakciju u nama, koju tumačimo kao susret sa duhovima.“
Koliko ljudi veruje u duhove
Pre pet godina Galup je sproveo veliko istraživanje u tri države – Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Velikoj Britaniji – i zaključio da anketirane osobe, od svih paranormalnih pojava, najviše veruju u postojanje kuća sa duhovima. U ovo veruje 37 odsto Amerikanaca, 40 odsto Britanaca i 28 odsto Kanađana. Drugo istraživanje pokazalo je da čak 42 odsto Britanaca veruje u duhove, utvare, fantome i druge natprirodne pojave. Grad sa najviše duhova u ovoj zemlji je Jork, administrativni centar Severnog Jorkšira u Engleskoj. U tom malom gradu, na polovini puta između Londona i Edinburga, postoji 140 poznatih lokaliteta na kojima se često „viđaju“ duhovi i koji danas predstavljaju zanimljivu turističku atrakciju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.