img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amsterdam

Populizam u »gej prestonici« sveta

09. jun 2010, 16:31 DER SPIEGEL
OFANZIVA: Desničarske partije / foto: reuters
Copied

Dok Holanđani glasaju, vredi se setiti da je rastući desničarski populizam izrastao iz radikalizma iz šezdesetih godina. Demagogija je u sledećem – mi pružamo otpor netolerantnim muslimanima u ime tradicionalne holandske slobode, a istovremeno denunciramo tradicionalnu holandsku toleranciju tako što ćemo reći da je to elitistička propaganda. Ovaj paradoks ne može da preživi.

Dva kontradiktorna poimanja i dve oprečne slike Holandije pojavljuju se u međunarodnoj štampi. Jedna priča je o divljem mestu gde policajci puše marihuanu, nema zakona, homoseksualci plešu na ulici, eutanazija može da se obavi bez problema, a društvo je toliko multikulturalno da su čak i nasilni islamski ekstremisti mirni u toj državi. Ovu karikaturu naročito vole u SAD. Međutim, posle iznenadne erupcije populističkih demagogija, poput one Pima Fortujna i Gerta Vajldersa koji neprestano pričaju o „islamizaciji“ Evrope, druga slika o Holandiji dominira u medijima – to je zemlja reakcionara i rasista koji ostale Evropljane vode u novi osvit fašizma. Oba prikaza su preterana, naravno, i odudaraju od slike pospane, mirne, buržoaske Holandije u kojoj se sve dešava petnaest godina kasnije nego bilo gde drugde, dramatično su različita od portreta mirnog, flegmatičnog Holanđanina koji se nikad ni oko čega ne uzrujava.

Ali, stvarno postoji neka frenetičnost u vezi sa novim populizmom, otelovljenim u Gertu Vajldersu, baš kao što su i 60-ih svi bili preterano zaneti socijalnim promenama: seks, droge i rokenrol kao reakcija na vek kalvinizma. Zatim je nastupio dugačak i miran period, povremeno prekidan histeričnim nastupima.

Populizam holandskih desničara zapravo reflektuje ove slike Holandije, reakcionaštvo s jedne strane i modernizam s druge. Vajlders mrzi kada ga porede sa drugim desničarskim liderima, poput Le Pena, dok je Fortjun otvoreni homoseksualac za razliku od drugih evropskih desničarskih demagoga, koji se ne usuđuju da to ispolje, čak ni Jerg Hajder, kakve god da su njegove privatne navike.

Desničarske stranke u Francuskoj, Austriji, Belgiji, Italiji i Nemačkoj bliske su tradiciji fašizma ili nacizma. Postoji direktna veza između Le Pena i Musolinija, kao i u slučaju sa italijanskim desničarskim opcijama. Imala je i Holandija nacionalsocijalistički pokret 30-ih godina, ali da budemo iskreni današnja antiislamistička demagogija nema veze sa pređašnjim platformama. Fortjun je nekad bio nacionalsocijalista, ali se sada zauzima za antimuslimansku agendu zato što islam vidi kao pretnju gej pravima i drugim plodovima socijalne revolucije 60-ih. Kao što je to jednom izrekao: „Ne vidim zašto bismo morali iznova da se borimo za prava homoseksualaca i emancipaciju žena.“ On nije jedini koji tako govori. Nekoliko levičara se pridružilo histeričnom horskom pevanju protiv „Eurabije“. Mnogi od njih, rođeni 60 i neke, odrasli su u konzervativnim, često religioznim porodicama. Ideja da će religija opet postati ozbiljan faktor u holandskom društvu, ovaj put u obliku islama, ispunjava ih besom.

Fortjun je bliži tradicionalnoj populističkoj demagogiji. On napada tzv. elitu, gradi kult sopstvene ličnosti i obećava disciplinovanije društvo, monoetničko i monokulturno, kao da je takvo društvo ikada postojalo. Vajlders nije homoseksualac, ali je podjednako ekscentrik. Da bi prikrio svoju tamnu kosu, delimično nasleđenu od indonežanskih predaka, farba se do totalnog izbeljenja. Zalaže se za zabranu Kurana (poredi ga sa Majn kampfom), ili bar za njegovo cenzurisanje, za deportaciju muslimanskih imigranata. Čest je gost u Izraelu, koga podržava zbog čvrstog stava prema arapskom svetu. Podržavaju ga desničarske jevrejske organizacije u SAD, gde uvek uživa simpatije publike u sinagogama zbog svojih stavova prema islamu. Na „antidžihad“ konferenciji u Jerusalimu istakao se opservacijom da muslimani ugrožavaju status grada Amsterdama kao „gej prestonice sveta“. (…)

(Ian Buruma je autor knjige Murder in Amsterdam: The Death of Theo van Gogh and the Limits of Tolerance)

Jan Buruma

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure