img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moskva

Izmišljanje bicikla sa četvrtastim točkovima

25. avgust 2010, 18:18 Russia Today
Copied

U poslednje vreme desilo se mnogo prirodnih katastrofa. Vulkani, cunamiji, orkani i zemljotresi prilično su potresli našu planetu ove godine. Što se više katastrofa dogodi, sve se glasnije čuje pitanje: zašto arhitekte izmišljaju bicikle sa četvrtastim točkovima? Gradnja kuće je umetnost, a ne serijska proizvodnja, kao što je to u mnogim delovima sveta, i nigde kvalitet gradnje nije toliko upadljivo degradiran kao na mestima pogođenim snažnim prirodnim katastrofama.

Setimo se uragana Katrina. Američki grad Nju Orleans postoji od kada su Francuzi kolonizovali ovo područje. Dobro je izgrađen i izdržao je poplave koje su bile očekivane. Francuske arhitekte i inženjeri u ovom gradu izgradili su na uzvišenju ono što je sada Francuska četvrt. To je omogućilo da grad bude bezbedan tokom prirodnih poplava koje su ga često pogađale. Šta su još uradili? Izgradili su „nadzemna groblja“ tako da kada grad pogodi poplava i zemlja počne da se odranja, tela počivajućih, kao i prljavština i bolesti koje nose sa sobom, ne prete populaciji.

Šta je potopljeno za vreme uragana Katrina? Skoro sve osim Francuske četvrti. Ona je ostala suva i još jednom odolela prirodnoj katastrofi. Barake izgrađene za siromašniju populaciju u nižem području grada bile su poplavljene. Zašto? Zato što moderne građevinske kompanije zanima samo profit i u poslu su samo zbog novca.

Isti zaključak se mogao izvući kada je veliki zemljotres pogodio Port-o-Prens na Haitiju i uništio skoro čitav grad. Jedine zgrade koje su izdržale uverljivu demonstraciju sile prirode bile su, ponovo, francuske građevine, stare više od 100 godina, iz doba kada je Haiti bio kolonija.

Najveći broj siromašnih oblasti izgrađen je na mestima prema kojima je priroda najsurovija. Sagrađene su brzo i jeftino što je graditeljima obezbedilo visoke profite. Arhitekte koje projektuju kvartove i gradove danas potpuno previđaju objektivne rizike i pokazuju da su loši đaci koji nisu naučili ništa od onih koji su davno gradili i čije građevine odolevaju gotovo svim silama prirode.

Alexey Sazonov

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure