img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moskva

Izmišljanje bicikla sa četvrtastim točkovima

25. август 2010, 18:18 Russia Today
Copied

U poslednje vreme desilo se mnogo prirodnih katastrofa. Vulkani, cunamiji, orkani i zemljotresi prilično su potresli našu planetu ove godine. Što se više katastrofa dogodi, sve se glasnije čuje pitanje: zašto arhitekte izmišljaju bicikle sa četvrtastim točkovima? Gradnja kuće je umetnost, a ne serijska proizvodnja, kao što je to u mnogim delovima sveta, i nigde kvalitet gradnje nije toliko upadljivo degradiran kao na mestima pogođenim snažnim prirodnim katastrofama.

Setimo se uragana Katrina. Američki grad Nju Orleans postoji od kada su Francuzi kolonizovali ovo područje. Dobro je izgrađen i izdržao je poplave koje su bile očekivane. Francuske arhitekte i inženjeri u ovom gradu izgradili su na uzvišenju ono što je sada Francuska četvrt. To je omogućilo da grad bude bezbedan tokom prirodnih poplava koje su ga često pogađale. Šta su još uradili? Izgradili su „nadzemna groblja“ tako da kada grad pogodi poplava i zemlja počne da se odranja, tela počivajućih, kao i prljavština i bolesti koje nose sa sobom, ne prete populaciji.

Šta je potopljeno za vreme uragana Katrina? Skoro sve osim Francuske četvrti. Ona je ostala suva i još jednom odolela prirodnoj katastrofi. Barake izgrađene za siromašniju populaciju u nižem području grada bile su poplavljene. Zašto? Zato što moderne građevinske kompanije zanima samo profit i u poslu su samo zbog novca.

Isti zaključak se mogao izvući kada je veliki zemljotres pogodio Port-o-Prens na Haitiju i uništio skoro čitav grad. Jedine zgrade koje su izdržale uverljivu demonstraciju sile prirode bile su, ponovo, francuske građevine, stare više od 100 godina, iz doba kada je Haiti bio kolonija.

Najveći broj siromašnih oblasti izgrađen je na mestima prema kojima je priroda najsurovija. Sagrađene su brzo i jeftino što je graditeljima obezbedilo visoke profite. Arhitekte koje projektuju kvartove i gradove danas potpuno previđaju objektivne rizike i pokazuju da su loši đaci koji nisu naučili ništa od onih koji su davno gradili i čije građevine odolevaju gotovo svim silama prirode.

Alexey Sazonov

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure