img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moskva

Izmišljanje bicikla sa četvrtastim točkovima

25. avgust 2010, 18:18 Russia Today
Copied

U poslednje vreme desilo se mnogo prirodnih katastrofa. Vulkani, cunamiji, orkani i zemljotresi prilično su potresli našu planetu ove godine. Što se više katastrofa dogodi, sve se glasnije čuje pitanje: zašto arhitekte izmišljaju bicikle sa četvrtastim točkovima? Gradnja kuće je umetnost, a ne serijska proizvodnja, kao što je to u mnogim delovima sveta, i nigde kvalitet gradnje nije toliko upadljivo degradiran kao na mestima pogođenim snažnim prirodnim katastrofama.

Setimo se uragana Katrina. Američki grad Nju Orleans postoji od kada su Francuzi kolonizovali ovo područje. Dobro je izgrađen i izdržao je poplave koje su bile očekivane. Francuske arhitekte i inženjeri u ovom gradu izgradili su na uzvišenju ono što je sada Francuska četvrt. To je omogućilo da grad bude bezbedan tokom prirodnih poplava koje su ga često pogađale. Šta su još uradili? Izgradili su „nadzemna groblja“ tako da kada grad pogodi poplava i zemlja počne da se odranja, tela počivajućih, kao i prljavština i bolesti koje nose sa sobom, ne prete populaciji.

Šta je potopljeno za vreme uragana Katrina? Skoro sve osim Francuske četvrti. Ona je ostala suva i još jednom odolela prirodnoj katastrofi. Barake izgrađene za siromašniju populaciju u nižem području grada bile su poplavljene. Zašto? Zato što moderne građevinske kompanije zanima samo profit i u poslu su samo zbog novca.

Isti zaključak se mogao izvući kada je veliki zemljotres pogodio Port-o-Prens na Haitiju i uništio skoro čitav grad. Jedine zgrade koje su izdržale uverljivu demonstraciju sile prirode bile su, ponovo, francuske građevine, stare više od 100 godina, iz doba kada je Haiti bio kolonija.

Najveći broj siromašnih oblasti izgrađen je na mestima prema kojima je priroda najsurovija. Sagrađene su brzo i jeftino što je graditeljima obezbedilo visoke profite. Arhitekte koje projektuju kvartove i gradove danas potpuno previđaju objektivne rizike i pokazuju da su loši đaci koji nisu naučili ništa od onih koji su davno gradili i čije građevine odolevaju gotovo svim silama prirode.

Alexey Sazonov

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure