img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Farmer

15. decembar 2010, 19:03 Aleksandar Ćirić
Copied

Neotesan, nevaspitan, neposredan i bahat, glasan koliko i priglup, nespretan i ko zna kakav još, u svakom pogledu sirov lik… Seljak. Isto važi i za seljačić ili seljače, kao i za ceo ženski rod: seljančura, seljanka, seljančica.

Sva (negativna) značenja tih reči izmislili su građani. To jeste ozbiljna nepravda, jer su i grad i građane izmislili i stvorili seljaci. U dosadašnjoj istoriji ljudski rod je najviše vremena proveo u hvatanju i sakupljanju, a jedva pola odsto tog vremena – od pre oko 12.000 godina – bivši majmuni bave se proizvodnjom hrane, odabiranjem i negovanjem, kultivisanjem jestivih biljaka i životinja.

Ta seljačka posla proizvela su viškove hrane i rast stanovništva, tovarne i zaprežne životinje, transport i saobraćaj, utemeljila su inženjering i promenila prirodnu okolinu, specijalizacija u preradi razvila je zanatstvo a razmena proizvoda omogućila je postojanje prvih gradova i, s njima, civilizacije. Što znači i gradsko ili „građansko“ potcenjivanje seljaka koji postaje vlasništvo svake vlasti, prva žrtva svake pljačke ili rata, jedva različit od roba ili stoke, onaj ko zbog svakodnevnog rintanja u polju nema vremena – niti ikakve potrebe, sa stanovišta vlasti – da bude pismen, obrazovan, čak ni čist.

Njegova jedina obaveza je da proizvodi hranu i da, pošto snabde gradske magacine, vidi kako će sa ostatkom sam preživeti do naredne žetve.

Ni za jedan ozbiljan prelom u razvoju ljudskih društava istoričari ne vezuju seljaštvo kao klasu, u kojoj vide zaostalu, konzervativnu, promenama nesklonu i u svakom pogledu nesigurnu, bezličnu masu. Niko neće reći da su industrijsku revoluciju pre dvesta godina započeli seljaci, mada je njihovo – uglavnom prisilno – pretvaranje u radnike tu revoluciju omogućilo. S druge strane, gotovo sve revolucije XX veka nazivaju se radničkim, mada je radnika u njima bilo najmanje. A seljaka – najviše: tako je bilo u Rusiji, Jugoslaviji, Kini…

U novogovoru seljaci se zovu farmeri. Pa i kod nas, otkako novogovorimo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure