img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Civili

11. maj 2011, 17:23 Aleksandar Ćirić
Copied

Sinonim za civile bi, po praksi koja se vuče u najmanju ruku od početka Drugog svetskog rata mogao da glasi kao pitanje „a ko vam je kriv“.

To uprkos teorijskom, naučnom, društvenom, enciklopedijskom, istorijskom, humanitarnom i – nadasve – civilnom objašnjenju da su civili oni ljudi koji nisu pripadnici oružanih snaga, vojske ili policije, niti drugih državnih ili paradržavnih snaga represije, od istražnih, preko sudskih do izvršnih „jedinica“.

Međunarodni pravni poredak ih štiti prvenstveno kao neborce.

Od kraja XIV veka pojam civilnog javlja se u značenju civilien, onaj ko kao sudija, pravnik, vatrogasac, policajac ili neki drugi službenik potpada pod građanski a ne vojni zakon. Tim pojmom obuhvaćeni su, sve do prve trećine XIX veka, svi ljudi van uniformisanih borbenih jedinica.

Taj princip razlikovanja oboren je masovnom praksom u Velikom (1914-1918) a definitivno uništen u Drugom svetskom ratu (1939-1945), u kojima je broj civilnih žrtava premašio i najgore noćne more „civilizovanog“ sveta, onog koji je do tada uspešno iz pamćenja potisnuo nestanak čitavih civilizacija golorukih i mirnih kultura od kojih neke nisu ni znale za rat, više-manje borbenog stanovništva čitavih kontinenata očišćenih planskom politikom izgladnjivanja – sve to uglavnom objašnjavano, svakako više no opravdavano civilizacijskim dužnostima i odgovornostima Zapada.

A posle, kada su ljudska prava – pa, valjda, i prava civila – postala središnje pitanje sukoba civilizacija, one sa leve i one sa desne strane, pojam civila postao je nešto nalik na pojam sveca. Donekle, ipak. Vašington je podigao memorijalni zid s imenima američkih vojnika poginulih u Vijetnamskom ratu, ali izvan Vijetnama nema memorijalnog spomenika onim milionima istovremeno ubijenih Vijetnamaca, pa taman da su svi i bili vojnici. Sjedinjene države su mučno pitanje savesti i odgovornosti posle pobune civila u obliku „dece cveća“ zbog Vijetnama odložile uvođenjem profesionalne, plaćeničke vojske. Sad njihovi civili nemaju šta da pitaju ni da se protiv nečeg bune.

Ali zato mogu da se fanatično bave zapaćivanjem, negovanjem, razvojem, zaštitom i – naročito – širenjem civilnog društva.

Valjda još niko nije zabranio pitanje jesu li Gadafijevi unuci i sin, bin Ladenova žena i rođaci civili ili ono u šta nas novogovor više ni ne ubeđuje – ciljana meta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure