img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Civili

11. maj 2011, 17:23 Aleksandar Ćirić
Copied

Sinonim za civile bi, po praksi koja se vuče u najmanju ruku od početka Drugog svetskog rata mogao da glasi kao pitanje „a ko vam je kriv“.

To uprkos teorijskom, naučnom, društvenom, enciklopedijskom, istorijskom, humanitarnom i – nadasve – civilnom objašnjenju da su civili oni ljudi koji nisu pripadnici oružanih snaga, vojske ili policije, niti drugih državnih ili paradržavnih snaga represije, od istražnih, preko sudskih do izvršnih „jedinica“.

Međunarodni pravni poredak ih štiti prvenstveno kao neborce.

Od kraja XIV veka pojam civilnog javlja se u značenju civilien, onaj ko kao sudija, pravnik, vatrogasac, policajac ili neki drugi službenik potpada pod građanski a ne vojni zakon. Tim pojmom obuhvaćeni su, sve do prve trećine XIX veka, svi ljudi van uniformisanih borbenih jedinica.

Taj princip razlikovanja oboren je masovnom praksom u Velikom (1914-1918) a definitivno uništen u Drugom svetskom ratu (1939-1945), u kojima je broj civilnih žrtava premašio i najgore noćne more „civilizovanog“ sveta, onog koji je do tada uspešno iz pamćenja potisnuo nestanak čitavih civilizacija golorukih i mirnih kultura od kojih neke nisu ni znale za rat, više-manje borbenog stanovništva čitavih kontinenata očišćenih planskom politikom izgladnjivanja – sve to uglavnom objašnjavano, svakako više no opravdavano civilizacijskim dužnostima i odgovornostima Zapada.

A posle, kada su ljudska prava – pa, valjda, i prava civila – postala središnje pitanje sukoba civilizacija, one sa leve i one sa desne strane, pojam civila postao je nešto nalik na pojam sveca. Donekle, ipak. Vašington je podigao memorijalni zid s imenima američkih vojnika poginulih u Vijetnamskom ratu, ali izvan Vijetnama nema memorijalnog spomenika onim milionima istovremeno ubijenih Vijetnamaca, pa taman da su svi i bili vojnici. Sjedinjene države su mučno pitanje savesti i odgovornosti posle pobune civila u obliku „dece cveća“ zbog Vijetnama odložile uvođenjem profesionalne, plaćeničke vojske. Sad njihovi civili nemaju šta da pitaju ni da se protiv nečeg bune.

Ali zato mogu da se fanatično bave zapaćivanjem, negovanjem, razvojem, zaštitom i – naročito – širenjem civilnog društva.

Valjda još niko nije zabranio pitanje jesu li Gadafijevi unuci i sin, bin Ladenova žena i rođaci civili ili ono u šta nas novogovor više ni ne ubeđuje – ciljana meta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure