img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Evro-

21. decembar 2011, 20:55 Aleksandar Ćirić
Copied

Iza crtice u naslovu možete dodati bilo šta, ali ideja o novcu ostaje u svakoj takvoj novokovanici.

One guske čije je gakanje spaslo Rim u stvari su probudile stražare zadužene da čuvaju državnu riznicu. Posle toga Rimljani su podigli hram boginji uzbune, Moneti.

Aleksandrovo osvajanje Persije koštalo je u vojničkim platama oko pola tone srebra dnevno. Sredstva su obezbeđivana strogo kontrolisanom i planiranom pljačkom osvojenih gradova, hramova i riznica. Persija je trgovački živnula čim su Aleksandrovi vojnici počeli da „troše“ novac.

Prva ozbiljna inflacija rimskog novca dogodila se tokom drugog punskog rata zbog ogromnih izdataka za plaćanje vojske. Emitovanje bez protivteže u količini roba od tada do danas postaje najlakši način za finansiranje rata.

Oko 30. godine nove ere Isus Hrist uzalud iz hrama u Jerusalimu izbacuje tablice s kursnim listama i menjače novca. Rimski bankarski sistem propao je tek pošto su banke odbile da primaju carski novac od bakra. Onda je Konstantin Veliki, premestivši rimsku prestonicu u Vizant, uveo novčanicu nazvanu solid, koja je posle 700 godina očuvane vrednosti ušla u govor: za onog ko nešto vredi kaže da je – solidan. Potreba da se barata s velikim količinama novca za finansiranje krstaških ratova (1095–1270) dovodi do ponovnog otkrića banaka u zapadnoj Evropi.

Mada na prvi pogled ne izgleda „prirodno“, čak je i izum pisma pre oko pet hiljada godina u direktnoj vezi s merenjem vrednosti za razmenu, to jest – s novcem. Svuda u svetu, najstariji zapisi bili su prvenstveno knjigovodstvene beleške, brojanje, prebrojavanje i beleženje viškova roba koje se mogu razmenjivati za nešto drugo.

Evropa danas pokušava da spase evro, na isti onaj način na koji je Alkmeon, začetnik najbogatije starogrčke familije, postao moćan. Odnosno, kada ga je ljubazni domaćin, lidijski kralj Krez, pozvao da iz njegove riznice uzme šta god hoće, ovaj Alkmeon „kad se našao pred gomilom zlatnog peska, prvo je trpao zlato pored listova u čizme koliko je u njih moglo da stane, pa je zatim napunio džepove, onda je nasuo zlatnog praha u kosu, a uzeo je nešto i u usta, pa je izašao napolje iz riznice. Tako, jedva vukući čizme, ličio je na sve pre samo ne na čoveka…“

Pa, tako, i Evropa slabo liči na nešto drugo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure