img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Mis(s)Representation

21. март 2012, 19:03 Marina Ilić
Copied

Ambasada SAD u Beogradu, u saradnji sa Američkim kutkom, predstavila je u petak, 15. marta, u Domu omladine, dokumentarni film Miss Representation, koji govori o položaju žena u savremenom društvu, uticaju medija na stvaranje pogrešnih stereotipa i načinu prikazivanja žena u medijima. Profesorka Kerolin Heldman, predavač na Oksidental koledžu u Los Anđelesu, bila je gostujući predavač i učesnik panel-diskusije koja se održala neposredno nakon projekcije filma. Profesorka Heldman je komentator Foks njuza, Foks biznis njuza, MSNBC-a, CNBC-a.

Osim profesorke Heldman u diskusiji su učestvovale i Gordana Čomić, potpredsednica Narodne skupštine, Jelena Višnjić iz Feminističkog kulturnog centra Be–Fem, i Natalija Mićunović, direktorka Uprave za rodnu ravnopravnost.

Miss Representation je dokumentarni film u režiji Dženifer Sibel Njusom, koja je i autorka scenarija. U njemu se razotkriva kako mejnstrim mediji doprinose nedovoljnoj zastupljenosti žena na pozicijama moći i uticaja u Americi. Film sadrži priče tinejdžerki i provokativne intervjue sa političarima, novinarima, zabavljačima, aktivistima i profesorima kao što su Kondoliza Rajs, Lisa Ling, Nensi Pelosi, Keti Kuri, Rejčel Medov, Džekson Kac, Žan Kilborn i Glorija Stejnem. U društvu gde mediji na najubedljiviji način oblikuju kulturne norme, kolektivna poruka koju naše mlade žene i muškarci dobijaju je da ženska vrednost i snaga leže u njenoj mladosti, lepoti i seksualnosti, a ne u osobinama koje čine dobrog lidera. Dok su žene sveta napravile pomak u poslednjih nekoliko decenija što se tiče liderstva, SAD su ostale na 90. mestu u svetu kada je u pitanju učešće žena u zakonodavstvu – samo tri odsto žena je na uticajnim pozicijama u medijima, a 65 odsto žena i devojaka pati od problema poremećaja ishrane.

Film je projektovan u hiljadama kampova, na koledžima, u srednjim, a čak i u osnovnim školama u SAD i u pojedinim evropskim zemljama, a profesorka Kerolin Heldman kaže za „Vreme“ da su reakcije na film pozitivne. „Mnogo ljudi govori o filmu tako da se reč o njemu širi i sve više i više koledža i srednjih škola želi da ga prikaže. Mi smo čak dobijali zahteve od medijskih kompanija da dođu i prođu kroz treninge. Film je pušten u novembru i na kanalu Opre Vinfri. Tada je stotine hiljada ljudi videlo film i bilo je dosta izliva podrške tako da su ljudi veoma zainteresovani“, kaže Heldmanova.

Ona posebno naglašava da ciljna grupa ovog filma nisu isključivo žene i da on ne identifikuje muškarca kao neprijatelja. „Film prikazuje kapitalizam i predstavnike advertajzinga kao primarne izvore problema. To je film koji prepoznaje loše predstavljanje žena u medijima kao društveni problem, a ne muški problem, tako da nisam imala negativne reakcije od strane muškaraca. Istina, uvek ima mnogo više žena u publici, i one su zainteresovanije za temu. Šteta, jer mi govorimo o poštenju, reprezentaciji, ženskom vođstvu i ako žene budu bolje predstavljene, to će svima odgovarati. Kada se poboljša reprezentacija žena u medijima, poboljšaće se i nivo prihoda u zemlji tako da to zapravo odgovara svima“, dodaje profesorka Heldman.

Ona je zadovoljna i kako je publika u Srbiji reagovala na film. „Srbija je, kako je ja doživljavam, tradicionalna zemlja, sa tradicionalnim shvatanjima o rodu, ali, s druge strane, imate kvotni sistem što je prilično napredno razmišljanje tako da i novo i staro zajedno postoje u Srbiji na način na koji ne postoje u Americi. Reakcija je bila vrlo neobična, izgleda kao da su svi razmišljali o ovome. Postavljali su sjajna pitanja, nisu se svi složili sa filmom i svim kontekstima, što je uredu. Mislim da je reakcija u Srbiji neobično iskrena, kritična, analizirajuća i pažljiva“, objašnjava Heldman.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure