
Izložba
Napor za ponovnim uspostavljanjem emocija
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Izložbu fotografija Aleksandra Anđića, urednika fotografije "Vremena", nastalih tokom procesa snimanja sedam domaćih filmova, posetioci beogradske Galerije Artget moći će da vide do 8. avgusta
Izložbu fotoreportera „Vremena“ Aleksandra Anđića „Film iznutra“, čini četrdeset fotografija sa snimanja filmova Slobodana Šijana, Gorana Paskaljevića, Miloša Radovića, Gorana Markovića, Borisa Mitića i Dragana Marinkovića. Anđić, koji je dolazio na snimanja filmova Lepa Diana, Kordon, Otići ili ostati, Pad u raj i druge, svojim fotografijama, insajderski, prikazuje čitav proces pravljenja filma: od instrukcija reditelja, dogovora s glumcima i ekipom do najsitnijih detalja ambijenta, šminke, kostima.
„Nitko od portretiranih ne pozira Anđiću; čini se, naprosto, da oni nisu svjesni njegovog prisustva. Zato i svi na fotografijama odaju čitav spektar pravih, nipošto odglumljenih emocija. Mnoge od ovih fotografija Aleksandra Anđića ostaće nam u sjećanju čak i onda kad zaboravimo gdje smo ih vidjeli i tko ih je snimio. Možda je to i najveća nagrada kojoj se foto-reporter smije nadati“, napisao je u katalogu izložbe Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika „Vreme“. O Anđićevoj umešnosti da neprimetan svojim fotoaparatom uhvati pravu situaciju govori i opaska Gorana Markovića, koji je na otvaranju izložbe, 13. jula, priznao autoru da se uopšte ne seća kada su fotografije nastale.
Aleksandar Anđić je rođen 1973. godine u Beogradu, a fotografijom se bavi već 25 godina. Kao profesionalni foto-reporter prvo je radio za dnevni list „Večernje novosti“, potom u listovima „Dnevni Telegraf“ i „Blic“. U nedeljnik „Vreme“ prelazi 2002. godine, gde je danas urednik fotografije.
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve