img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju – Kasandra Vilson i Harijet Tabmen Trio

Oni su probudili vučicu u meni

16. oktobar 2013, 21:51 Zorica Kojić, Dragan Ambrozić
Copied

"Jezik muzike se uvek širi, uvek samog sebe preformuliše. Ali u njemu postoje skriveni prastari kodovi. U slučaju naše muzike, oni dolaze iz bluza"

Kasandra Vilson izuzetna je muzička ličnost, osobena pevačica na džez sceni i dobitnica dva Gremija. Pripadajući džezu, ona pripada barem pomalo svim muzikama sa kojima se džez može dovesti u vezu. Ili, koje su povezane jedna sa drugom u mulju Delte Misisipija, jer budući da dolazi iz grada Džeksona u ovoj američkoj državi, Vilsonova je mogla da sve to oseti još u kolevci. Bluz, folk, kantri, R&B pop, njeno su generacijsko, nacionalno i rasno prirodno stanište. Harijet Tabmen, pak, bila je prva američka crnačka aktivistkinja, poznata po nadimku „Crni Mojsije“. Ali, Harriet Tubman (Brendon Ros gitarista, Melvin Gibs basista i Džej Ti Luis bubnjar) jeste i opasni trio koji na aktuelnoj turneji pravi društvo Kasandri Vilson, uprežući sve svoje rokerske, soul, fank, fri džez i ine ambicije sa njenim nadnaravnim glasovnim moćima. Divno društvo, koje se ne odvaja ni na sceni niti tokom našeg razgovora sa glavnom zvezdom. Radujemo se susretu sa njima uživo na otvaranju 29. beogradskog džez festivala, u četvrtak, 24. oktobra, u Sava centru.

„vreme„: Kako ste počeli sa ovim projektom, kakva je interna priča iza svega, i kako ste upoznali Kasandru?

MELVIN GIBS: Svirali smo prošle godine sa Last Poets i sa Dejvidom Marejem i tokom nekih naših razgovora o tome ko ima kakve buduće planove, oni su predložili celu stvar, konkretno Kasandru Vilson kao najbolju saradnicu za naš novi poduhvat. I jedni i drugi su mislili da je upravo ona ta umetnica koja je dovoljno otvorenog duha za ovakvu zajedničku avanturu. Mi smo već veoma dobro poznavali i cenili njen rad, i preko prijatelja smo došli do Kasandre, pa smo joj predložili saradnju, što je i počela ovim kompozicijama koje sada prvi put predstavljamo na evropskoj turneji.

BRENDON ROS: Odnosno, da pojasnim još malo – mi smo već istraživali Misisipi Deltu i celokupno kulturno nasleđe čitavog tog regiona, sami za sebe. Kasandra je iz Džeksona u državi Misisipi. Dakle, mi smo se već bavili istraživanjem muzike države Misisipi, posebno porekla i nasleđa bluza, naravno, a budući da je Kasandra upravo odatle, izgledalo je kao logičan izbor da baš nju pitamo o kontekstu u kome je ta muzika nastajala. Pozvali smo je na saradnju, jer je ona mogla da doda svoj autentičan „input“, čiji su koreni iz regiona u kome je rođena savremena afroamerička muzika. I došli smo do sjajnog rezultata. Morate znati da je Harriet Tubman – trio čija je muzika električna. Mi smo više rokeri. Kad to kažem, svestan sam činjenice da je DNK svake takve muzike zapravo sačinjen od bluza. Mi ne možemo da pobegnemo od toga.

U tom smislu, gledajući koncerte Kasandre Vilson, shvatili smo da muzika koju ona izvodi ima isto utemeljenje, da volimo i poštujemo iste stvari. Bilo nam je jasno da će saradnja među nama biti ugodna, kako za nju tako i za nas. Čim smo počeli, u toku procesa saradnje, desilo se da je Kasandra napisala nekoliko pesama i donela ih, da je bend napisao nekoliko pesama i doneo ih, te da smo potom zajedno odabrali nekoliko standarda koji odgovaraju našoj poruci. Konačno, kad smo uzeli da vežbamo, zajedno smo oblikovali sve to pomenuto, svako je dodavao ponešto svoje i tako je nastala ova muzika. To je zapravo metod rada rok benda – svako donosi svoju muziku na sto, pa je zajedno dovršimo. Bio je to proces u kome smo obilato nagrađeni.

KASANDRA VILSON: Brendon Ros je to dobro opisao, stvarno. Pre nego što sam ušla u sve to, a posle njihovog poziva, slušala sam ponovo muziku iz tog perioda, ranu afroameričku muziku XX veka i shvatila da ima mnogo toga sličnog između te muzike i načina na koji želim danas da radim, posebno sa ovim momcima. Brendon me je, uz to, ohrabrivao da sviram gitaru, mada sam to vrlo retko radila do sad. Na neki način – oni su probudili vučicu u meni, ha-ha.

Kakva je poruka vaše zajedničke muzike?

KASANDRA VILSON: Za mene muzika uvek donosi slobodu. Mogućnost da izaberete razne strane svoje ličnosti. Da otkrijete nešto novo u vezi sa sobom. I to je ono što nedostaje danas u muzičkom izražavanju, ono zbog čega nam se čini da nema ničeg novog u muzici – nema otkrivanja sebe.

Šta vas je navelo da tražite inspiraciju baš u muzici Misisipija?

KASANDRA VILSON: Jezik muzike se uvek širi, uvek samog sebe preformuliše. Ali u njemu postoje skriveni prastari kodovi. U slučaju naše muzike, oni dolaze iz bluza. Možete li da zamislite koliko je tek bluz važan prenosilac kodova koji sežu u neslućeno duboku prošlost? To je, dakle, muzika ljudi koji su neznano kad bili doslovce pohvatani negde u Africi, i potom preneseni u njima nepoznat svet. Oni su sačuvali svoje nasleđe pazeći ga kao neku tajnu kroz muziku, da bi njihovi praunuci stvorili bluz, tu modernu verziju tih prastarih kodova.

Znate, muzika se pomera ka budućnosti i nije neki komad iz muzeja. Ona je organska stvar koja se stalno razvija, i raste, ne može biti drugačije. Kad god se nađem na sceni sa Harriet Tubman bandom, osetim to veoma snažno – muzika koju mi sviramo je organska stvar, nešto što diše tu sa nama. Moram priznati da mene to uvek preplavi kad sam sa njima na bini, i da me životnost tih osećanja uvek ispuni kad sviramo našu muziku. Neki put ne znam čak ni da li uspevam da odgovorim momcima na te izlive emocija, ali nekako uspevam da ih sustignem…

Gde vidite ovaj projekat na globalnoj, a posebno džez muzičkoj sceni, šta je toliko novo u vezi sa njim?

MELVIN GIBS: Gledajte, skoro sva muzika se danas pravi nekako namenski. Ko god da je autor, ne možete se oteti utisku da mora da se podvrgne nekoj kategorizaciji. A muzika se ne pravi tako – uopšte ne. Zato nama nije važno da li potpadamo pod kategoriju džez ili rok, i šta je to što sviramo.

Mislim da je pravi odgovor na vaše pitanje sledeći, i pokušaću da vam opišem iskustvo sa scene – na jednoj od prvih naših zajedničkih svirki, slušao sam šta Kasandra peva dok smo mi svirali, i odjednom me je pogodilo prosvetljujuće saznanje – da ona ne zvuči kao džez pevačica koja predvodi rok bend, što bi na papiru neko mogao da napiše za nas, a da nije čuo šta sviramo. Zapravo, u tom trenutku nisam znao šta to dolazi iz Kasandre i odakle! O tome se i radi: mi dolazimo sa jednog dela scene, a ona sa drugog, delimo istu tradiciju na udaljenim tačkama – ali smo stvorili zajedničku podlogu na kojoj Kasandra može da istražuje i da radi stvari koje nikad nije pomislila da može. To je naše najvažnije dostignuće.

KASANDRA VILSON: Iskreno, meni se čini da u nekim trenucima iz mene progovaraju stvari koje sam možda čula kad sam bila devojčica, ali ih se više ni sama ne sećam, bar ne tako jasno da bih mogla da ih interpretiram. Razne vokalne fraze, koje kao da dolaze odnekud van mene. U tome i jeste čar i vrednost ovog projekta – on priziva nešto što još nismo doživeli.

Kakve su reakcije evropske publike na vašoj premijernoj turneji koja je upravo u toku i koju završavate u Beogradu?

KASANDRA VILSON: Videli smo dosta oduševljenih lica na ovoj turneji. Ljudi vole kad ih ne potcenjuješ, nego im daješ i ono što nisu slutili da postoji i nisu znali da će doživeti. Za mene, to je ultimativni cilj pravog umetnika.

Osećate li da će ova saradnja imati nastavak, da će još nove muzike nastati iz vašeg iskustva na ovoj turneji?

KASANDRA VILSON: Da, program koji izvodimo jeste samo jedan deo onoga što imamo već spremno. A nove pesme stalno same od sebe dolaze dok radimo zajedno. Mogu već sada da kažem da za Beograd spremamo posebno iznenađenje, nešto što još nismo nikad i nigde do sad izveli.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Ljudi u bioskopskoj sali

Fest

22.januar 2026. B. B.

Bivši članovi Odbora Festa: Smenjeni smo bez obrazloženja

Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure