"Koristeći povoljan geografski i saobraćajni položaj uspeli smo da, u proteklih desetak godina, privučemo i realizujemo više od 50 grinfild investicija, čija se vrednost meri stotinama miliona evra", kaže predsednica opštine Pećinci Dubravka Kovačević Subotički
Opština Pećinci jedna je od opština koje su bile u opasnosti od poplava. O odbrani i posledicama, ali i razvojnim šansama ove sremske opštine, razgovarali smo sa Dubravkom Kovačević Subotički, predsednicom opštine Pećinci.
„VREME„: Teritorija opštine Pećinci je, nažalost, jedna od opština koje su pogođene poplavama. Gde je sve bilo problema i na koji način ste se izborili s njima?
DUBRAVKA KOVAČEVIĆ SUBOTIČKI: Opština Pećinci je, zapravo, jedna od opština u kojima su poplave sprečene. Najviše problema je bilo u našem najjužnijem naselju – Kupinovu, ali smo reagovali pravovremeno. Nakon proglašenja vanredne odbrane od poplava na reci Savi, a pri vodostaju od 390 centimetara, 16. maja, Štab za vanredne situacije opštine Pećinci je pojačao aktivnosti na punjenju vreća sa peskom za pravljenje zaštitnih bedema, obezbeđeno je više od 200 šlepera peska, redovno su dopremane neophodne količine peska kojim je napunjeno više od 100.000 džakova.
Stotine dobrovoljaca i radnika komunalnih preduzeća, šumarije i lokalne samouprave u Pećincima radile su na podizanju i održavanju više od 15 kilometara dugog odbrambenog bedema na teritoriji Kupinova koji se proteže duž puta prema Progaru, oko samog naselja i na putu Obrež–Kupinovo.
Predstavnici čitave lokalne zajednice – lokalne uprave, Štaba za vanredne situacije opštine, vatrogasnih i policijskih službi i javnih i privatnih preduzeća i nadležnih inspekcijskih službi – danonoćno su bili na terenu gde su obilazili nasipe i na prvi znak slabosti upućivali volontere i mehanizaciju.
Želim da još jednom zahvalim svim ljudima koji su ovih dana pomagali u Kupinovu. Jako veliku podršku pružali su i kompanije i lokalni privrednici koji su slali materijalnu pomoć – vodu, hranu, ćebad, mehanizaciju.
Da li će poplave uticati na dosadašnju politiku razvoja opštine?
Mi smo uspeli da se odbranimo od poplava, tako da velike štete neće biti. Posebno ne u severnom delu opštine gde se nalaze industrijske zone. Zbog toga, ni na koji način nije narušen kapacitet lokalne samouprave da izađe u susret potrebama investitora.
Na koji način se opština Pećinci bori za privlačenje pažnje investitora?
U našoj opštini je do sada mnogo urađeno na unapređenju privrednog ambijenta za privlačenje direktnih investicija. Usvojen je Prostorni plan opštine kojim je definisano oko 1800 hektara radnih zona, doneti su planovi detaljnih regulacija za radne zone koje su u ovom trenutku najatraktivnije za investitore, posebno za radne zone u Šimanovcima i Pećincima koje se nalaze uz auto-put E-70, kao i za radnu zonu Ašanja. To znači da potencijalni investitori uz pripremljenu plansko-tehničku dokumentaciju, definisana pravila i uslove gradnje mogu da počnu sa izgradnjom poslovnih objekata ubrzo nakon pribavljanja neophodnih dozvola i saglasnosti. Građevinske dozvole se izdaju u najbržem mogućem roku. Radi se intenzivno na infrastrukturnom opremanju radnih zona, internih saobraćajnica, kanalizacione, vodovodne, gasne, telekomunikacione mreže.
Osim toga, 2009. godine osnovana je Agencija za razvoj opštine Pećinci koja je preuzela veći deo posla dotadašnje Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj i to u oblasti podrške i servisa potencijalnih investitora, komunikacija o raspoloživim lokacijama za investiranje i raspoloživoj radnoj snazi, organizacija sastanaka, obilazak lokacije, kreiranje i ažuriranje baza podataka, izrada Vodiča za investitore, informatora o dobijanju građevinske dozvole, informacija o lokalnim taksama i naknadama za uređenje građevinskog zemljišta, porezu na imovinu, ceni priključka na infrastrukturu, izradi promo-materijala opštine, investicionih kataloga, lifleta, brošura, DVD i PP prezentacija, WEB portala, učešća na raznim sajmovima investicija i nekretnina, kreiranja i promocije novog imidža opštine Pećinci…
Agencija za razvoj je prvi kontakt potencijalnih investitora sa opštinom, od trenutka obraćanja pismom o namerama do momenta realizacije investicije i nakon toga. Pored toga, osnovan je i opštinski uslužni centar koji je unapredio funkcionisanje službi lokalne administracije.
Kakvi su rezultati?
Koristeći povoljan geografski i saobraćajni položaj, uspeli smo da, u proteklih desetak godina, privučemo i realizujemo više od 50 grinfild investicija, čija se vrednost meri stotinama miliona evra. Infrastrukturna opremanja radnih zona u opštini Pećinci su prioritet, te se u skladu sa izgradnjom i realizacijom investicija infrastrukturna mreža u svim radnim zonama konstantno unapređuje i proširuje. Na ovaj način se izgrađuju i obnavljaju putna mreža, gasifikacija, kanalizaciona mreža sa prečistačem, telekomunikaciona mreža i drugo.
Investicijama domaćih i stranih kompanija otpočeo je proces podizanja društvenog standarda stanovništva i rešavanja ključnog problema nezaposlenosti koja je u opštini Pećinci duplo manja od republičkog proseka. Priliv novih FDI, stranih direktnih investicija, znatno je uticao na smanjenje nezaposlenosti.
U opštini Pećinci do sada je realizovano više grinfild investicija iz različitih privrednih grana, među kojima su mašinska, prehrambena, automobilska, hemijska industrija, logističko-distributivni centri, kao i različite uslužne delatnosti, posebno kinematografija. Najviše stranih investicija dolazi iz Slovenije, Nemačke, Austrije, Izraela, Grčke. Značajne su takođe i kompanije iz Srbije koje su investirale u opštini Pećinci. Bez obzira da li je reč o domaćim ili stranim kompanijama, najpoznatije među njima su kompanija BOSCH iz Nemačke, JUB Boje, TRIMO Ing, Lož iz Slovenije, Agena Tch. iz Velike Britanije, Lager-max, Don Cafe (Strauss Adriatic), ITM Group, MGM Ing, Polino, Atlantic Group, SAT Media Group, PFI Studios, Peri, Kamins, Doka, Sika, Dr Etker…
Sve ove investicije uticale su na značajno povećanje prihoda lokalnog budžeta kroz zakup državnog zemljišta, naplatu lokalnih taksi i naknada, tako da su ta sredstva usmerena na izgradnju infrastrukture, puteva u radnim zonama i kanalizacione mreže sa prečistačem, na popravku i izgradnju novih dečjih igrališta, adaptaciju škola i domova kultura, doma zdravlja i zdravstvenih stanica, parternog uređenja naseljenih mesta i uopšte na unapređenja kvaliteta života u lokalnoj zajednici.
Koliki je značaj turizma u privredi Pećinaca?
Turizam je velika razvojna šansa Opštine i nosi veliki investicioni potencijal. Na teritoriji opštine Pećinci nalazi se prirodni rezervat Obedska bara, čije su geografske, a pogotovo biološke karakteristike, nadaleko poznate. Ovo područje, sa ostacima srednjovekovnog grada Kupinika – prestonice srpskih despota Brankovića, Crkvom Svetog Luke – najstarijim pravoslavnim hramom u Vojvodini, Crkvom Majke Angeline i etno-parkom u Kupinovu, kao najznačajnijim istorijskim spomenicima, predstavlja glavni turistički centar opštine. U proteklom periodu su značajna sredstva uložena u infrastrukturu i stvaranje uslova za dolazak turista. Brojne manifestacije, kao što su Regata Majke Angeline u Kupinovu, Fijakerijada u Pećincima ili Gibanicijada u Ašanji, iz godine u godinu privlače sve više učesnika.
Lična karta opštine Pećinci
Lokacija: Opština Pećinci nalazi se u Sremu i udaljena je samo 25 kilometara od Beograda, 15 kilometara od međunarodnog aerodroma „Nikola Tesla“ i na trasi međunarodnog auto-puta E-70 (krak evropskog koridora 10). Na istoku se graniči sa beogradskim područjem, na severoistoku sa opštinom Stara Pazova, na severu i zapadu sa opštinom Ruma, a na jugu granicu čine reka Sava i specijalni rezervat prirode Obedska bara.
Dominantne privredne grane: poljoprivreda i industrija
Broj nezaposlenih: 1343.
Prosečna plata: 48.496 din. (april 2014).
Pogodnosti za investiranje: izuzetno pogodan geostrateški položaj, efikasna lokalna administracija i jaka logistička podrška.
Do sada su u opštinu Pećinci ulagali: BOSCH, JUB Boje, TRIMO Ing, LOŽ, Agena Tch., Lager-max, Don Cafe (Strauss Adriatic), ITM Group, MGM Ing, Polino, Atlantic Group, SAT Media Group, PFI Studios, Peri, Kamins, Doka, Sika, Dr Etker.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.