
Komentar
Može se biti ćaci, ali to ima cenu
Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji
Hajde da napravimo jednu anketu verujući da ćete odgovoriti iskreno.
Pretpostavimo da ste došli u kafić i da imate baš hitnu potrebu za bežičnim internetom, ali ne u onom smislu da je od životne važnosti. Kafić je u Beogradu. Zovete konobara i pitate ga za šifru, a on vam ljubazno odgovara „zadomspremni“. Šta ćete uraditi?
Ovo pitanje nema tačan odgovor, ali svaki odgovor otvara debatu. Verujte mi, već sam anketirao različite generacije, odgovori su ponekad neočekivani. Većina ima dodatna pitanja, koja su za samu anketu nebitna, ali evo – recimo da gazda kafića misli da ljudi ne treba tu da koriste vaj-faj nego da se druže, a zavisnike kažnjava tako što ih primorava da kucaju šifru. Ili je kafić desničarsko gnezdo gde svi motre kome to nije prepreka da se zakači na mrežu. Ili je samo fora.
Kada iscrpite to pitanje pređite na sledeći nivo. Šta biste uradili ako bi kafić bio u Zagrebu ili Splitu. (Otežavajuća okolnost je što Fejsbuk beleži vaše prisustvo, tako da svi vaši frendovi znaju gde ste bili i pod kojim ste se uslovima zakačili na mrežu).
Ideju za ovu anketu dao mi je „Gardijan“, koji je otvorio pitanje šta ime koje ste dali svom ruteru govori o vama. Njima je povod bilo ime jedne studentske mreže u Teksasu koje je u slobodnijem prevodu glasilo „genocid za čamuge“. Ni na Balkanu ne bi nedostajalo ideja, počev od „zabranjeno za pse i … (dopiši po nahođenju)“, ali su se i u Teksasu mnogi zapitali kako ispravno reagovati na ovakvu provokaciju?
Barem jedan vaš prijatelj reći će da bi prijavio kafić kada bi se našao u takvoj situaciji, obično je policija bila adresa. Nejasno je šta bi policija tu mogla da uradi, a još je manje jasno šta može da uradi ako signal mreže nepristojnog imena dolazi iz nečijeg stana. Uveliko smo se složili da ono što neko radi u svoja četiri zida ne bi trebalo da se tiče okoline ako taj ne krši neki zakon. U redu, pasvord sa početka teksta mogao bi se podvesti pod kršenje zakona, ali šta ako naziv nečije mreže aludira na neki lokalni skandal? Što svako može da vidi kada traži sopstvenu mrežu. Takvih primera ima u „Gardijanovom“ tekstu, autor se šetkao po gradu i zapisivao imena rutera. Neka su ga nasmejala, neka su ga vređala, a neka su mu upravo govorila o odnosima u komšiluku, čija su deca grozna, ko je bučan, ko se s kim švaleriše i da ne nastavljam.
Još gore je sa pasvordom u kafiću ili gde već. Niko vam ga nije nudio dok ga niste sami zatražili, pasvord nije javan. Ta oblast našeg života, imena rutera i pasvordi, potpuno je neuređena, a mogla bi da proizvede ogromne probleme.
Dok neko pametan ne smisli dobro rešenje, radujmo se što je Zakon o stanovanju već usvojen i nije moguće na brzinu uvesti član koji bi upravitelju zgrade davao za pravo da gasi nepristojne bežične mreže i menja im imena. A tržišnim inspektorima da određuju pasvorde.
I, šta kažete, bi li ga ukucali?
Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji
Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina
Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve