

Pregled nedelje
Režim protiv naroda i države
Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu


Kada govorimo o poslovima u kojima bi mogli da nas zamene roboti, verovatno nam nakraj pameti nije da bi te mašine mogle da rade kao novinari na terenu ili učitelji. Nisam čuo da se neko sprema da u redakciju primi pravog robota, verovatno su skupi, ali s obzirom na pravac kojim je novinarstvo krenulo, to bi nam možda bio spas. Pod uslovom da robot u (stranoj) fabrici bude onemogućen da proizvodi lažne vesti i alternativnu istinu. Zato bi učionice uskoro mogle da dožive krupne promene, a neke od njih najavljene su na Bett konferenciji u Londonu, najvećem evropskom skupu o tehnologiji u obrazovanju. Ovaj skup je inspiracija konferenciji koja se održava od 9. do 11. februara u Beogradu.
Školski roboti su bili poseban hit ovogodišnjeg Betta. Najčešće su to mašine koje uče od dece, ideja je da deca usvajaju znanje obučavajući robote ili programirajući dronove koji lete učionicom. Britansko iskustvo pokazuje da današnja deca lakše uče uz neku tehnologiju nego kada se radi po modelu iz 19. veka koji podrazumeva tablu, kredu i sunđer. Čak ni digitalizovane varijante (elektronska tabla) nisu delotvornije ako istovremeno ne uvode drugačiji pristup, a ne samo da olovku ili kredu zamene tastatura i elektronska pisaljka. Što se pokazalo neefikasnim.
Ideja da dete uči učeći svog robota nije nova, mnoga deca su oduvek učila da čitaju čitajući lutkama i medama. Ono što je novo jeste da se robotu može testirati znanje, koliko dobro je „razumeo“ ono što mu je dete „objašnjavalo“, a da je pritom reagovao samo na glas ili rukopis deteta, dakle ne i roditelja ili drugih pomagača, uvek voljnih da se potrude za bolju ocenu.
Nije nerealno ni da robot zameni nastavnika, makar to delovalo nehumano. Zapravo, nehumanost bi u nekim slučajevima bila sasvim dobra. Za razliku od živog čoveka, robot ima neograničeno strpljenje i spreman je da ponavlja sve dok učenik ne usvoji lekciju, nema posebne simpatije to jest ne privileguje neke đake, dakle nema vađenja na „mrzi me profa“. Ukoliko se iskombinuje sa softverom koji na osnovu izraza lica slušalaca utvrđuje da li su „prisutni“ na predavanju, pa prema tome reguliše dinamičnost, robot bi mogao biti i efikasniji predavač. Naročito ako su predavanja tipska, kakva su većinom u današnjoj školi. Što će reći da od nastavnika ne zahtevaju kreativnost već uporno ponavljanje. Isto važi i za novinarska pitanja.
Ipak, danas je mnogo realnija kombinacija pravog nastavnika i virtuelne realnosti u koju bi đaci ulazili stavljajući VR naočare. Postoje već takvi uređaji posebno prilagođeni za školu (Majkrosoft je predstavio HoloLens varijantu), nevolja je što nisu baš jeftini, a ako jesu, baziraju se na mobilnom telefonu, a to opet znači da ne mogu predugo da se koriste. Prednost je apsolutna pažnja slušaoca, koji je potpuno koncentrisan na predavanje. To bi bilo idealno rešenje i za đake koji su iz bilo kog razloga odsutni iz škole budući da bi predavanjima mogli da prisustvuju iz daljine.
Ni novinari ni nastavnici za sada ne treba previše da se brinu, sve ovo o čemu pričamo je u ranoj eksperimentalnoj fazi, košta mnogo i ima sto mana i vrlo malo vrlina. Ali jeste alarm, jer ako žele da opstanu u svom poslu, moraće da nauče da ga dele sa robotima.
Koliko brzo? Ne znam, ali setite se koliko je sredinom osamdesetih bilo realno da će svaki đak u školu nositi mobilni telefon.


Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu


Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu


Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji


Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.


Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve