Kontroler više nije "istoričar" koji analizira prošlost, već ekonomski stručnjak koji na osnovu egzaktnih podataka daje prognozu ekonomske budućnosti
Beograd je 26. maja domaćin V kongresa kontrolera Srbije. Širokoj publici termini kontroler (controller, controlling) i dalje nisu potpuno jasni, ali u svetu biznisa već duže vreme su nezaobilazni. Posebno u Nemačkoj, gde je ovaj pojam nastao 1971. godine i čija privreda, inače jedna od najnaprednijih u svetu, ne može bez kvalitetnog kontrolinga.
Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd
„Ako bismo objašnjavali na srpskom jeziku, najlakše je da kažemo da su controleri stručnjaci ekonomskog obrazovanja, koji se bave planom i analizom“, kaže Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd i organizator Kongresa: „Reći ćete da su firme i ranije radile analize poslovanja, ali to su bili višenedeljni i višemesečni poslovi, posle kojih su nastajali izveštaji na desetinama stranica pisanog materijala. Danas kontroleri analiziraju velike količine podataka (takozvane Big Data), izveštaje mogu da izbace i za nekoliko minuta, a često ih šalju u veličini jedne tabele ili poruke na Viberu ili Mesindžeru. Ako je negde digitalizacija izazvala tektonske potrese, onda je to controling. Za posao koji je nekada trajao mesecima, meni danas treba nekoliko minuta.“
Iako je digitalizacija globalni fenomen, Šćepanović ima vrlo „lokalno“ objašnjenje zašto se odlučio da baš digitalizacija biznisa bude tema V kongresa. „Moj motiv je – porodični. Moja majka ima 75 godina i počela je da sve račune plaća onlajn. Kaže da ne želi da se gura u banci sa penzionerima. Na drugoj strani, moja ćerka studira u inostranstvu, ima račun u banci i koristi sve bankarske usluge, ali nikad nije ušla ni u jednu filijalu. Sve obavlja elektronski. Zar treba većeg argumenta o sveopštoj digitalizaciji od toga da je prisutna i u vašoj porodici i spoznaje da morate pod hitno ‘u kolo’ sa njima. Ili ćete ozbiljno zakasniti.“
Može da deluje iznenađujuće, ali Srbija je danas, posle Nemačke, najbrže rastuće tržište controlinga u svetu. „Mi u Srbiji mnogo više moramo da radimo, za razliku od Nemačke gde kontroling postoji već više od 40 godina. Činjenica je da mi na V kongresu controlera očekujemo 500 profesionalaca, dok je u Nemačkoj održan već 42. kongres i imao je ‘samo’ 700 učesnika. Moji evropski sagovornici iznenađeni su ovakvim razvojem. Posebno možemo biti zadovoljni što okupljamo prave profesionalce, praktičare, koji se zaista bave controlingom. Ekonomski teoretičari i profesori su nekako ostali po strani u odnosu na ovu našu priču. Poslali smo pozive na preko 30 ekonomskih fakulteta, privatnih i državnih, i na Kongres dolazi samo nekoliko profesora sa jednog privatnog fakulteta.“
Dok su privatni preduzetnici i međunarodne kompanije požurili u susret rastućem controlingu, u javnom sektoru situacija je bitno drugačija. „U državnoj upravi controling ne postoji, kao i u javnim i državnim preduzećima. Razlog je ‘nedostatak političke volje’. Problem je i sa malim i srednjim preduzeća kojima za controling nedostaju pare i ljudi. Oni su zbog toga osuđeni da „gledaju u staklenu kuglu“ pogađajući šta su moguća zbivanja na tržištu, umesto da rade kvalitetnu procenu događaja. Jer danas, kad ceo region trese kriza Agrokorovih dugova, jedna od najvažnijih poslovnih procena jeste uticaj te krize na vaše poslovanje. Ili, kako će dolazak Lidla u Srbiji promeniti vaše poslovanje. To je posao za controlera, za koga ja kažem da više nije istoričar koji analizira prošlost; on je moderni prorok Nostradamus čiji je posao da egzaktno predviđa (ekonomsku) budućnost.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Sektor za vanredne situacije, uputilo je upozorenje gradskim i opštinskim štabovima za vanredne situacije za hitno preduzimanje operativnih i preventivnih mera, a u skladu sa najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ)
U izveštaju Stejt departmenta je navedeno da Vlada Srbije ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za suzbijanje trgovine ljudima ali i da ulaže značajne napore da to učini
U četvrtak 6. juna 2024. u klubu “Privrednik” održan je događaj #AccelerateSustainability, tokom kojeg su predstavljeni izveštaji o održivom poslovanju Nelt Grupe i njenih članica, kompanija Neoplanta i Baby Food Factory (BFF). Na početku događaja prisutnima se obratila Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije
Roditelji ovo neće trpeti, donosioci odluka više se i ne pretvaraju da im je stalo do dece – kažu u portalu Bebac čiju je peticiju za vraćanje dečjeg televizijskog programa potpisalo više od 13.000 ljudi. Odlukom REM-a više nije važno da televizija ima više od 20 odsto kvalitetnog programa
U subotu 1. juna, dan pred izbore i usred izborne tišine, Organizovana grupa SviĆe organizuje veliko aktivističko okupljanje u Parku Tašmajdan, u Beogradu, pod nazivom “Zečija posla – Buka u tišini”
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!