

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Mi ne tražimo izgovore, već ulažemo u znanje, zaposlene, prilagođavamo se promenama i konstantno ulažemo u modernizaciju proizvodnje. Danubius je znatno unapredio svoje poslovanje od kada je postao deo Delta Holdinga i Delta Agrara. Od kako smo 2006. godine ušli u sastav Delta Holdinga, u razvoj fabrike uloženo je 12,6 miliona evra
Povodom velikog jubileja fabrike Danubius, razgovaramo sa direktorom Predragom Markovićem o tradiciji ove fabrike, širenju asortimana proizvoda i tržišta, planovima za budućnost, te uspešnom pariranju svetskim proizvođačima na bazi kvaliteta proizvoda.
„VREME“: Za 100 godina postojanja fabrike Danubius, verovatno se mnogo toga promenilo u tehnologiji i načinu proizvodnje, zar ne? A da li je nešto ostalo isto kao pre jednog veka? I kako objašnjavate toliko trajanje fabrike?


PREDRAG MARKOVIĆ: Danubius je 1918 godine počeo proizvodnju sa parnim mašinama, a danas je sve kompjuterizovano. Fabrika ima bogatu istoriju, za sto godina promenila je nekoliko država i nekoliko vlasnika, prolazila je i kroz ratne strahote. Malo je fabrika koje tako dugo traju i uspešno posluju, a koje su prošle i kroz tranziciju i kroz privatizaciju. Ono što je ostalo isto, to su dva osnovna razloga našeg uspeha: znanje i kvalitet.
Kakvi su planovi fabrike u narednim godinama? Kakvo je finansijsko stanje Danubiusa – postoji li mogućnost i želja za novim investicijama, i u kom pravcu?
Prošle godine kompanija je imala prihod od skoro 20 miliona evra. Naša vizija je da Danubius bude moderna i digitalizovana fabrika, koja na savremen način proizvodi najkvalitetnije proizvode i zato ćemo u narednom periodu investirati četiri miliona evra u opremu, jer modernizacija je trajan proces. Takođe planiramo da proširimo portfolio svojih proizvoda, postoji razmišljanje i da se vratimo korenima, odnosno konditorskoj industriji.
Već sarađujete sa poznatim kompanijama u Srbiji, a i izvozite svoje proizvode u nekoliko zemalja, uglavnom u regionu. S obzirom da Danubius više svojih proizvoda proda u zemlji nego što izveze, da li vidite da je veća mogućnost rasta u većem izvozu na postojeća tržišta, u „osvajanju“ novih tržišta ili u većoj tražnji unutar zemlje?
Izvozimo u zemlje bivše SFRJ, Albaniju, Slovačku i to je oko 20 odsto proizvedenih testenina i nešto malo više brašna. U 2017. godini proizveli smo više od 6.500 tona testenina, a izvezli 1.000 tona. Prošle godine samleveno je više od 76.000 tona pšenice, a izvezli smo skoro 13.000 tona brašna. Na tržištu Srbije smo lideri, učešće Danubiusovog brašna je 34 odsto, a vitaminiziranih testenina više od 35 odsto. Danubius ima dovoljno proizvodnih kapaciteta i da proširi tržišno učešće u Srbiji i da poveća izvoz.
Danubius je deo Delta Agrara. Koliko to pomaže kompaniji, a koliko joj odmaže imajući u vidu situaciju Delte u poslednjih 5,5 godina?
Delta je pokazala da sve njene kompanije mogu izvanredno da posluju bez obzira na spoljašne okolnosti. Upravo to je odlika stabilnih i uspešnih kompanija. Mi ne tražimo izgovore, već ulažemo u znanje, zaposlene, prilagođavamo se promenama i konstantno ulažemo u modernizaciju proizvodnje.
Danubius je znatno unapredio svoje poslovanje od kada je postao deo Delta Holdinga i Delta Agrara. Od kako smo 2006. godine ušli u sastav Delta Holdinga, u razvoj fabrike uloženo je 12,6 miliona evra. Danas možemo da se pohvalimo najsavremenijim mlinom sa kompjuterskim vođenjem koji dnevno samelje 300 tona pšenice i najmodernijom linijom za proizvodnju kratke testenine, tako da kvalitetom proizvoda pariramo svetskim proizvođačima. Zahvaljujući tome uspevamo da održimo lidersku poziciju na tržištu, planiramo nove investicije i širenje asortimana.
Gledajući vaše vreme provedeno u Delta Agraru, deluje da ste veoma brzo došli do mesta direktora Danubiusa – od asistenta prodaje do današnje pozicije za manje od godinu dana. Kako je ovo bilo moguće?
U Deltu sam došao preko programa Mladi lideri za zapošljavanje mladih, talentovanih ljudi bez radnog iskustva. U početku sam radio na berzi u Delta Agraru što je vrlo odgovoran posao, s obzirom na obrt novca koji rad na berzi stvara. Menadžment je pozitivno ocenio moj rad i ponuđeno mi je da budem direktor Danubiusa. Vrlo sam srećan što sam dobio takvu mogućnost i odgovornost. Svaku kompaniju čine ljudi, a Danubius je bilo vrlo lako zavoleti uz izvanredne i stručne kolege od kojih svakodnevno učim. Verujem da nema mnogo kompanija kao što je Delta, koja ulaže u mlade ljude, daje im šansu da rade odgovorne poslove i pritom im dozvoljava da greše i da uče, jer se najbolje uči kroz rad.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve