img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige za decu

Zašto je ovaj svet baš ovakav

19. septembar 2018, 22:34 T. Ljubisavljević
Copied

Nekoliko najnovijih priloga domaćoj produkciji književnosti za decu, i životna pitanja koja postavljaju Sara, Akiko, Marja i ostali njihovi likovi

Čini se da je književnost za decu izdavačka niša u koju osim roditelja, bibliotekara i prosvetnih radnika, svraćaju i istinski knjigoljupci zato što se tu vodi računa o priči i njenoj strukturi, o originalnim stilskim postupcima, i zato što maštoviti obrasci šire granice pripovednih oblika. Evo nekoliko primera koji dokazuju pomenuto, svi su iz „Lagunine“ produkcije.

Roman Sara i januar za dve devojčice Zorana Penevskog, čiji je prethodni deo Sara i zaboravljeni trg imao pet izdanja i objavljen je u Makedoniji, predstavlja iznenađujuću avanturu duha: devojčica Sara ide u sedmi razred, živi kod strica i voli da čita Milenine postove. Njih dve se ne poznaju, ali obe čitaju strip Crno-beli vrt (sastavni deo romana, a nacrtao ga je Dušan Pavlić) čija junakinja obilazi crno-bele životinje i od njih dobija različite odgovore, nekad neobične, nekad direktne i ozbiljne, na pitanje koje stoji na početku sazrevanja: zašto je ovaj svet baš ovakav? Milena odlučuje da odabranim citatima iz stripa reši probleme koji je tište, a Sara prihvata izazov birajući svoje rečenice. Međutim, posle novogodišnje žurke, januar će ih dovesti do kraja potrage za odgovorom na postavljeno pitanje. To je veoma dinamična, zabavna i originalna priča o odrastanju i o tome da li je baš sve onako kako izgleda i traganju za uzrokom onoga što nas čini ovakvima kakvi smo. Neko bi mogao da pomisli da to nisu pitanja za decu ili da je detinjasto razmišljati da svet može da se promeni. Ali, insistirajući na mašti, igri i razobručenom promišljanju, Penevski pokazuje da se upravo maštom i igrom, onom lucidnom i ludičkom, dolazi do spoznavanja sveta, do hrabrosti da se postavljaju pitanja i do saznanja da je sreća u našim rukama.

Na sličnom tragu je i novi glas domaće književnosti za decu i mlade – Stefan Tićmi (igra rečima od prezimena Mitić). Njegov poetski roman Ja sam Akiko je lirska priča o devojčici koja ne voli granice, opojna kao stihovi Mike Antića, bajkovito mudra poput Malog Princa, i duhovita i topla kao tekstovi Igora Kolarova. Tićmi veoma dobro zna da je dobra knjiga za decu ona u kojoj mogu da uživaju sve generacije, a svima je ljubav od suštinske važnosti: „Ljubav je kao klima u tatinim kolima kada dođe zima: upali on grejanje, ali se kola zagreju tek ispred škole; kad izađem, tek tada u njima bude toplo. Ljubav je kao klima u tatinim kolima – treba da ugreje, da, ali kada ti je to zaista potrebno. Ljubav je beskrajna potraga za toplinom“, kaže Akiko.

Zbirka pripovedaka Katarke Beograda Gordane Maletić, koju je ilustrovao Kosta Milovanović, pisana je za tinejdžere. Od grnčara do putopisaca, od svirača do filmadžija, od biciklista do alasa, od šegrta do naučnika – u knjizi je dat istorijski mozaik o životu poznatih i nepoznatih Beograđana, sagledan kroz njihove zanate i umeća. Bilo da je reč o odrastanju, o prvim ljubavima i životnim otkrićima ili o istorijskim crticama, u svakoj od priča ove knjige opisan je preplet nečije veštine i znanja, i u svakoj upoznajemo ljude koji su sazrevali u okrilju grada i gradili ga. Katarke tih vremeplova prolaze Savom i Dunavom, opčinjavaju nas svojom snagom i prolaznošću, a njihovi vrhovi upućuju nas ka visinama kojima često težimo.

Novi roman Gradimira Stojkovića Peta devojčica, Marja je duhovita i topla priča o sazrevanju, čudnim rečima, ozbiljnim školskim problemima i onome što će postati mnogo više od lepih đačkih sećanja. Najpre dinamičan i jednostavan niz dogodovština dečaka koji ide u četvrti razred osnovne škole pretvoriće se na kraju vremenskim skokom u bolnu ali tako životnu sagu o ljubavi. Stojković, prepoznatljivim realističnim stilom i smešnim epizodama i britkim dijalozima, dotiče i mnoga osetljiva pitanja današnjice pa i vršnjačko nasilje, probleme osoba sa invaliditetom i socijalne probleme.

Iza naslova romana Danijele Kostić O ljubavi i drugim moronima, duhovite parafraze Markesovog čuvenog dela, krije se priča o tinejdžerki koja posmatra svet bez dlake na jeziku, koja je dete razvedenih roditelja i koja je nedavno dobila brata, ispričana jezikom mladih, oštrim, zabavnim, i duhovitim.

Kada se priča o knjigama za decu, polazna misao je da one formiraju čitaoce, njihov estetski i etički sistem. Oni koji pišu za najmlađe i mlade čitaoce kažu da im je upravo to izazov. „Treba da napišeš knjigu koja traži da bude napisana“, govorila je Madlen Lengl. „A ako je knjiga odveć zahtevna za odrasle, napiši je za decu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

24.novembar 2025. S. Ć.

Regionalni festival „Na pola puta“ bez dinara pomoći

U Užicu je u toku 20. književni festival „Na pola puta“ koji okuplja pisce jugoslovenskih prostora. Ni Ministarstvo kulture ni Grad ne učestvuju u njegovoj realizaciji

Država i teatar

24.novembar 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Otvaranje zgrade je i dalje upitno

Zaposleni Narodnog pozorišta dobili su predlog repertoara za decembar, ali im njegov sadržaj nagoveštava da ni sledećeg meseca neće biti na svojoj sceni

24.novembar 2025. Sonja Ćirić

Đukanović: Poseta pozorištima je katastrofalna zbog političkog stava glumaca

Po Vladimiru Đukanoviću Đuki ključni razlog zašto ljudi ne idu u pozorište je politički i ideološki stav njihovih glumaca. Prema podacima RZS, ljudi idu u pozorište, čak i više nego pre

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Komentar
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure