

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Znanje je cilj kome se teži, a obrazovanje je sredstvo kojim se ciljevi postižu, i vrednost koja definiše BOŠ, ali i vrednost koju svi mi u našem društvu treba da negujemo u mnogo većoj meri nego što je to slučaj
Malo ko bi poverovao da u Srbiji danas postoji mesto na kojem odabrani studenti različitih univerziteta, državnih i privatnih, zajedno istražuju i uče u okviru programa koji se zove „Studije budućnosti“. Takvo mesto postoji i zove se Beogradska otvorena škola.
Sam naziv programa – Studije budućnosti – upućuje na pojmove pomoću kojih zainteresovanom čitaocu možemo da približimo šta je BOŠ. BOŠ je obrazovanje, BOŠ je inovativnost u procesu obrazovanja i BOŠ je posvećenost razvijanju kako novih obrazovnih metoda tako i širenju istraživačkih polja i disciplina čime se doprinosi razvoju obrazovanja.
Za Beogradsku otvorenu školu znanje je ključna reč. Znanje je cilj kome se teži, a obrazovanje je sredstvo kojim se ciljevi postižu, i vrednost koja definiše BOŠ, ali i vrednost koju svi mi u našem društvu treba da negujemo u mnogo većoj meri nego što je slučaj danas.
Kada se obrazovanje postavi kao glavni metod, onda je odabrano da se radi sa najboljima, da se sarađuje sa najkompetentnijima i da se planira sa najperspektivnijima. Definisati obrazovanje kao metod znači pružiti šansu kreativnim pojedincima, omogućiti talentima da se razvijaju i planirati bolje uslove za život generacija koje dolaze.
U Beogradskoj otvorenoj školi najpre su se okupljali i obrazovali najbolji studenti Univerziteta u Beogradu. Davne 1993. uveli smo multidisciplinarni pristup u obradi različitih tema, interaktivnu nastavu, akademsko istraživanje, čitanje i pisanje i veštine retorstva, kao i tutorski, stažiranje i radne prakse.
Naša ideja je bila da ti odabrani studenti dobiju šansu da se bore za mesto elite u našem društvu. Da ovladaju kompetencijama kojima će menjati i sebe i druge i društvo u celosti. Cilj nam je bio da stvorimo mrežu budućih prvaka, nosilaca značajnih promena u društvu u svim njegovim segmentima. Alumni mreža pomenutog jednogodišnjeg obrazovnog programa trenutno broji preko 1200 uspešnih i društveno angažovanih pojedinaca koji rade na različitim pozicijama u sva tri sektora i imaju mogućnost da doprinose, menjaju i razvijaju društvo u kojem žive i rade.
Ove godine Beogradska otvorena škola slavi svoj 25. rođendan i mnogobrojne uspehe koje smo ostvarili tokom tih godina na polju razvoja ljudskih resursa, unapređenja javnih politika i jačanja kapaciteta javnog, civilnog i privatnog sektora. Naši ljudi su istraživali i doprinosili unapređenju određenih javnih politika poput dobre uprave, energije, klime i životne sredine, evropskih integracija, omladinske politike, unapređenja zapošljivosti, karijernog vođenja i savetovanja i druge, uvek verujući da su ove politike važne za demokratski razvoj građanskog društva, za šta se BOŠ zalaže od svog osnivanja.
Uspeli smo da unapredimo kapacitete više od 57.000 odabranih pojedinaca, ali i 320 organizacija, institucija i kompanija. Ukoliko bi se svi realizovani obrazovni programi i obuke preveli u trening dane, to bi značilo da je BOŠ više od 13 godina svakog dana realizovao neki vid obuke ili treninga.
Početkom 2000-ih uveli smo internet kao metod u obrazovanju i mogućnosti upotrebe informaciono komunikacionih tehnologija najpre predstavili onima koji su zaduženi za obrazovanje u zemlji, profesorima i nastavnicima. Realizovali smo prve on–line kurseve i kreirali razne multimedijalne sadržaje i web portale kao nove instrumente obrazovanja za različite ciljne grupe i na različite teme.
Uvažavajući jedinstvenost različitih ciljnih grupa, institucija i organizacija, ali i potrebe vremena u kojem živimo, BOŠ je uspešno generisao zahteve učesnika i kreirao adekvatne i uvek inovativne obrazovne programe. Tako smo zaista uspevali da aktuelnost bude atribut kojim se obavezno prepoznaje znatan deo obrazovnih sadržaja koje nudimo.
Bez obzira na program koji su pohađali i teme ka kojima su se usmeravali i iz koje ciljne grupe su dolazili, učesnici naših programa su osnaženi znanjima i veštinama koje su za cilj uvek imale njihov lični i profesionalni razvoj i unapređenje zajednice u kojoj su aktivni.
Za nas je obrazovanje uvek bilo i biće moćan i preko potreban instrument kojim možete podstaći pojedince da obrazovanjem menjaju sebe i druge i na taj način doprinose razvoju svog životnog, poslovnog i društvenog okruženja. Otud i naša ključna poruka koja je obeležila naš rad u prvih, a verujemo da će tako biti i u sledećih 25 godina – ne učimo za školu, već za život.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve