Evropska komisija
Predstavljen novi sastav Evropske komisije – šta će to značiti za Srbiju
U novom sastavu Evropske komisije (EK) za države kandidate za članstvo u EU naznačajniji portfelj proširenja, koji će voditi Slovenka Marta Kos
Najnoviji talas demonstracija u Mađarskoj izazvao je "robovlasnički" Zakon o radu koji je krajem prošle godine u parlamentu usvojen pod skandaloznim okolnostima
Za „Vreme“ iz Budimpešte
Zbog sve veće potražnje za radnom snagom, vlada premijera Viktora Orbana odlučila je da izmeni Zakon o radu. Suštinska promena zakona je da se broj dosadašnjih 250 dozvoljenih prekovremenih sati od 1. januara penje na 400. Da bi poslodavac primorao radnika da radi godišnje 400 sati više, mora da dobije njegovu pismenu saglasnost.
Na prvi pogled se čini da u tome nema ničeg spornog: ako je dobrovoljno, onda nije loše, ko hoće više da radi, neka izvoli. Ali s obzirom na veoma ograničena prava radnika po Fidesovom zakonu o radu i zbog slabosti sindikata, gotovo je nezamislivo da neki radnik odbije posao zato što u ugovoru mora da potpiše tu „sitnicu“.
Druga „robovlasnička“ karakteristika novog zakona je da je poslodavac obavezan da isplati nadoknadu za prekovremeni rad u roku od pune tri godine. Mađarsku je i pre usvajanja novog Zakona o radu u poslednjih desetak godina napustilo oko pola miliona ljudi.
Rasparčana, neorganizovana i delimično potkupljena opozicija odjednom se trgla i fizički onemogućila da se u parlamentu ovaj zakon usvoji u normalnoj proceduri. Nisu pustili predsedavajućeg da vodi sednicu, glasanje se pretvorilo u haos koji je gledalo više od milion ljudi na društvenim mrežama zahvaljujući jednom opozicionim poslaniku koji je sve prenosio uživo preko mobilnog telefona. Naravno da je dvotrećinska većina Viktora Orbana bez obzira na niz nepravilnosti ipak usvojila novi zakon.
DOGAĐANJE NARODA: A na ulicama se ohrabren zajedničkim i hrabrim nastupom poluzaboravljene opozicije u parlamentu „dogodio narod“.
Ovog puta nije se demonstriralo samo na Košutovom trgu, nego i ispred zgrade mađarskih državnih medija (po Fidesovom medijskom zakonu iz 2011. godine i televizija i radio i državna informativna agencija su pod istim krovom). Na proteste ide redovno više hiljada ljudi. Novi zamah demonstracije su dobile kada je obezbeđenje iz zgrade parlamenta fizički izbacilo nekoliko opozicionih poslanika.
Probudili su se i slabašni sindikati nagoveštavajući i generalni štrajk, koji, međutim, zahteva mnogo veću organizovanost. Kako izgleda dobro organizovan štrajk pokazali su radnici u fabrici Audija u Đeru. Istrajali su u svom zahtevu za povećanjem plata, zbog njihovog štrajka stali su pogoni u Nemačkoj i susednoj Slovačkoj. Šefovi Audija su na kraju pristali na zahteve zaposlenih u Đeru.
Pored zajedničkog nastupa opozicije (od levice do nekad ultradesnog Jobika) još jedna novost kod najnovijeg talasa demonstracija u Mađarskoj su i protestne šetnje nezadovoljnih u više gradova. U Segedinu se, recimo, protestnoj šetnji priključilo više hiljada ljudi.
Ako do sada razjedinjena opozicija uspe da ovo novo „zajedništvo“ održi do evropskih parlamentarnih izbora krajem maja i pre svega lokalnih izbora na jesen, ovo će biti godina velikog iskušenja za do sada nepobedivog Viktora Orbana.
U novom sastavu Evropske komisije (EK) za države kandidate za članstvo u EU naznačajniji portfelj proširenja, koji će voditi Slovenka Marta Kos
Švedski ministar obrazovanja traži da se deci u školama oduzmu telefoni i upozorava na strašne posledice „života na internetu“ – zavisnost, bolesti, suicidalne misli. Njegov predlog podržavaju nastavnici širom zemlje
Evropska komisija hoće da progna duvanski dim iz svih javnih prostora, pa i onih na otvorenom. Ako je po izvršnoj vlasti Evropske unije, u EU ni u parku neće smeti da se zapali cigareta, a kamoli u bašti kafića
Zemlje centralne i istočne Evrope pogođene su velikim poplavama, broj žrtava povećao se na 18
Zapad se udvara albanskom premijeru Ediju Rami dok ga njegovi protivnici optužuju da je Albaniju pretvorio narko-državu, korumpiranu do srži, piše nemački nedeljnik "Špigel"
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve