Šta rade roditelji koji svoje dete ne žele ili ne mogu da odvedu u vrtić ili školu, a zbog posla ne mogu da ostanu sa njim kod kuće?
Među najugroženijim kategorijama stanovništva koje virus H1N1 napada jesu – mladi i deca. Oko 40 odsto ljudi širom sveta koji su se ozbiljno razboleli ili umrli od komplikacija novog gripa bili su mladi i zdravi ljudi, a na kongresu Evropskog udruženja pneumologa rečeno je da je više od 50 odsto do sada obolelih bilo mlađe od 20 godina. Bolničko lečenje, prema iskustvu SAD i Australije, češće je bilo potrebno deci.
Ministar prosvete Žarko Obradović odlučio je 9. novembra da jesenji raspust za osnovce i srednjoškolce produži do 16. novembra. Iako je na taj način sprečeno masovno širenje zaraze među decom, postavlja se pitanje šta ta deca rade u slobodno vreme (dok su na raspustu) i šta rade roditelji koji svoje dete ne žele ili ne mogu da odvedu u vrtić, ili školu (ako je dete u nižim razredima osnovne škole) a zbog posla ne mogu da ostanu sa njim kod kuće? Neko je dobro primetio da, paralelno sa školama, nisu zatvorene i igraonice za decu, u kojima je zaista iluzorno očekivati da će se dete usred igre koncentrisati na to da ne stavlja ruke u usta ili da se neće naći u nepoželjnom radijusu sa detetom koje ima simptome gripa. Još je nebuloznije odvesti dete u igraonicu sa maskom (mada su maske, bar kod osnovaca, lako prihvaćene i brzo postale trend). Šta je sa vanškolskim aktivnostima – sportom, muzičkim školama, kursevima jezika, časovima plesa… Iskustvo Australije je pokazalo da se virus gripa brže širio među decom na raspustu (u pitanju su starija deca), koja su se, oslobođena školskih obaveza, zdušno okrenula druženju. Međutim, zajedno sa dobrim raspoloženjem sejali su i grip. Zaključak je bio da je bolje vratiti ih u škole, kako bi nastavnici i roditelji imali bolji monitoring nad obolelom decom, što je doprinelo i smanjenom širenju gripa.
Bilo kako bilo, raspust traje do 16. novembra i važi za sve škole, uključujući i obrazovne ustanove u Vojvodini. U međuvremenu smo saznali da su deca iz OŠ „Milica Pavlović“ u Čačku, koja su među prvim osnovcima bila zaražena virusom H1N1, posle kućnog lečenja ozdravila i da će 16. novembra biti spremna za povratak u školu. Toga dana bi na nastavu trebalo da dođu samo zdrava deca, a ona kod kojih se u međuvremenu konstatuju simptomi slični gripu trebalo bi da ostanu na lečenju. Naravno, u dogovoru sa lekarima. Ministar prosvete je apelovao na roditelje da budu u stalnom kontaktu sa školama kojima obavezno moraju da jave razloge zbog kojih eventualno njihova deca posle kraja raspusta nisu došla u školu. Vrtići i dalje rade, ali većina roditelja povlači decu iz obdaništa. U nekim predškolskim ustanovama broj dece je prepolovljen. I dok je u Vojvodini broj predškolske dece koja su obolela od oboljenja sličnog gripu šest puta veći, u beogradskim vrtićima do 9. novembra nije zabeležen nijedan slučaj novog gripa, ali u obdaništa dolazi sve manje dece.
Simptomi
I kod dece su simptomi gripa H1N1 slični simptomima običnog, sezonskog gripa:
– Temperatura (groznica) iznad 38 stepeni C
– Kašalj i suvo grlo
– Zapušen nos ili curenje iz nosa
– Glavobolje ili bolovi u mišićima
– Drhtavica
– Umor, sustalost, malaksalost
– Povraćanje
– Dijareja, proliv
Znaci za uzbunu i pomoć lekara su:
– Ubrzano disanje ili problemi sa disanjem
– Plavičasta (modra) ili siva boja kože
– Odbijanje ili otežano unošenje tečnosti
– Učestalo povraćanje
– Otežano buđenje i interakcija (nezainteresovanost)
– Simptomi običnog sezonskog gripa koji se posle poboljšanja vraćaju, praćeni povišenom temperaturom i pojačanim kašljom
„Kod dece je potrebno posebno pratiti povišenje temperature, jer kod
njih postoji i opasnost od febrilnih konvulzija. Ukoliko se temperatura ne smanji na delovanje antipiretika, odnosno lekova za spuštanje temperature, neophodno je javiti se svom izabranom lekaru odnosno pedijatru koji će odlučiti o daljim merama“, upozorava dr Branislav Tiodorović. „Ostali znaci su slični kao i kod odraslih. Kada dete uz prisutne navedene simptome počne i otežano da diše, kada uočite uvlačenje međurebarnih prostora), kada često plače, bolno se napreže, odbija hranu i nije zainteresovano za igru, to je znak da se sa detetom hitno uputite svom pedijatru ili direktno u bolnicu.“
Trudnice
Druga ugrožena kategorija i lake žrtve novog H1N1 virusa su trudnice. Većina trudnica koje su se u svetu ozbiljno razbolele od ovog gripa bile su u poodmakloj trudnoći, a prema međunarodnim podacima između šest i 13 odsto obolelih od komplikacija izazvanih novim gripom su, upravo, trudnice. Trudnice koje obole od teže forme novog gripa dobiju pneumoniju, a onda jak sindrom otežanog disanja, zbog čega moraju biti priključene na aparate za veštačko disanje – respiratore. Naime, kod trudnica se upala pluća razvija brzo, često čak u prva 24 sata od trenutka zaraze, a u nekim slučajevima i pre nego što se poveća telesna temperatura i pojave kašalj i otežano disanje. Dobra vest je da su njihove bebe u većini slučajeva spasene.
Ukoliko ste trudnica, preporučljivo je da dojite svoju bebu ukoliko je ona bolesna. Sa dojenjem ne bi trebalo da prestanete ukoliko ste bili u kontaktu sa virusom, jer se u organizmu majke stvaraju zaštitna antitela, koja dojenjem prenosi na bebu. Međutim, ukoliko obolite, zatražite pomoć zdrave osobe koja će bebu hraniti vašim mlekom koje ćete prethodno izmlazati u bočicu. Za sve se prethodno obavezno konsultujte sa lekarom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“To nije običan marš motornih vozila od kasarne do poligona i obratno, ovo je veliki marš skoro između 250 i 300 km u jednom pravcu”, kaže za “Vreme” pukovnik u penziji Najdan Vojinović i, između ostalih, postavlja sledeća pitanja: “Ko je bio sa vozačem u kabini; ko je bio komandant kolone; koliko su vozači bili opterećeni u Batajnici na pripremi tog cirkusa od prikaza; da li su imali redovnu hranu i vodu te lekarski pregled; da li su vozila bila ispravna...” Do izlaska ovog broja “Vremena” nema odgovora. Nadležni na svim nivoima vlasti – civilnoj i vojnoj – ćute. Niko to ne zaslužje, pogotovo ne pet žrtava tragedije kod mesta Ušće koju je izazvalo vojno oklopno vozilo
Osim topovskog udara ili šok-bombe ili šta je to već bilo a što je zvučalo kao “tomahavk”, na pobunjene studente fizički su nasrnuli i neke od njih povredili aktivisti SNS. Glavni nasilnik je bio glomazni grubijan Ognjen Dopuđ, koji je – verovali ili ne – direktor Fonda Evropski poslovi AP Vojvodine. Dvoje povređenih studenata potražilo je medicinsku pomoć u Urgentnom centru. Posle svega, organizatori izbora za filozofski studentski parlament izjavili su da je izborni proces prošao “bez incidenata”. Bomba je valjda sastavni deo izbornih aktivnosti, kao i mlaćenje studenata
Pod teretom afera koje se neprestano nižu, nekako ne primećujemo da je ova vlast do sada pravila razne čudne spiskove organizacija, pojedinaca, stranaca, a pokušala je da popisuje i decu. Represivna mašinerija radi, a građane, izgleda, štiti samo nesposobnost onih koji mašinom upravljaju
Izdaje se rekordni broj građevinskih dozvola, širi se Beograd na vodi, gradi se Ekspo, betoniraćemo svaki pedalj slobodne površine, čak i kad broj stanova premaši broj stanovnika
Republički geodetski zavod Srbije saopštio je 20. septembra, da ostvaruje izvanrednu efikasnost u komunikaciji sa građanima i da je samo u roku od dva dana odgovorio na gotovo 190.000 pitanja građana putem aplikacije ePrimedbe. Nebojša Pejčinović, sekretar Sindikata “Nezavisnost” RGZ za “Vreme” upozorava da se tu pre svega radi o nezadovoljnim strankama
Ministarka za brigu o porodici Milica Đurđević Stamenkovski u istoj je nedelji pozvala građanstvo da se razmnožava i poslala poruku da državu Srbiju nije briga za decu žena ubijenih u femicidima
Takozvani „pozitivni rebalans“ budžeta sprovodi se pod motom – kud se ima, tu se i troši. Pare se lupaju na nepotrebne stvari bez polaganja računa, a dug postojano raste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!