

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Vlada Srbije ima još deset dana da smisli šta će sa policijskim sindikatima. Jedan im je već u štrajku, a svi ostali sačekaće do 18. februara. Ako se do tada ne dogovore, imaćemo skoro pa generalni štrajk policajaca
Štrajkuje prosveta, medicinari prete štrajkom, a Nezavisni sindikat policije (NSP) pridružio se prosveti. Još nije jasno koliko je organizacionih jedinica MUP-a obuhvaćeno, ali NSP je drugi po broju članova i drugi reprezentativni sindikat priznat u MUP-u. Policijski sindikat Srbije (PSS), najjači od svih, još je uzdržan, ali je stavio do znanja da će do 18. februara čekati na odgovor Vlade – pa ako im ne bude po volji, priključuju se štrajku zajedno sa preostalim sindikatima policajaca i vatrogasaca, kaže za „Vreme“ Veljko Mijailović, predsednik PSS-a. Mesta za pogađanje ima, slažu se sve strane, ali cenjkanje će potrajati.
Oko zahteva se svi sindikati slažu; ne slažu se oko taktike i pristupa: jedni imaju više, drugi manje strpljenja. Ovi strpljiviji sumnjiče one nestrpljive da imaju zadnje namere: da na brzinu i na galamu privuku sebi još više članova. Bitno je, međutim, da se oko zahteva slažu svi. Prvi i – očekivano – najvažniji zahtev je povećanje plata za 40 odsto. To je, opet razumljivo, za Vladu najbolniji zahtev, iz razloga očiglednih, i tu će biti teških pogađanja do idućeg ponedeljka kada dve strane treba da se opet nađu. Ostali zahtevi lakši su za Vladu, naizgled barem. Policijski sindikati, naime, traže izmene dva člana Zakona o policiji: 147, st. 3 i 168. Član 147 reguliše plaćanje prekovremenih i ostalih vanrednih radnih sati; član 168, na čijim izmenama policajci već godinama insistiraju, predsednik NSP-a Velimir Barbulov za „Vreme“ definiše kao „kršenje pretpostavke nevinosti“. Taj član, kaže on, omogućava raskid radnog odnosa sa policijskim službenikom samo na osnovu krivične prijave podignute protiv njega od tužilaštva, bez čekanja na pravosnažnu presudu. Samo na osnovu takve prijave, direktor policije može da otpusti policajca. Time se, insistira on, policijski službenici dovode u neravnopravan položaj u odnosu na ostale građane. Uostalom, takav je i slučaj sa čl. 147, a u odnosu na druge državne službenike i nameštenike. Član 168 možda je imao neki praktični (mada teško i pravni) smisao u vreme kada je policija bila polako čišćena od kadrovskih naslaga Miloševićevog režima; sada, u situaciji stabilizacije i opšteg boljeg kvaliteta policijskih kadrova, taj praktični smisao se gubi, a taj član sada već šteti ugledu MUP-a.
Treći zahtev, s tačke gledišta policajaca ne manje važan, odnosi se na uniforme i opremu. Velimir Barbulov kaže da su poslednje uniforme kupljene još 2007. i da se – što verujemo – vremenom i prirodom posla brzo habaju. Jedan sagovornik „Vremena“ iz Beogradske brigade kaže da kvalitet uniformi i opreme (opasači, futrole, pribor) nije bio dobar: „Uvereni smo da se za te pare moglo dobiti i bolje, ali dobro. Beogradska policija sada dobija nove zimske jakne: izgledaju bolje, ali tek treba da vidimo kakve su. Problem je u tome što se te uniforme i oprema ne testiraju neko vreme pre potpisivanja ugovora na velike količine.“ Sindikalci dodaju i da su kolege u unutrašnjosti u gorem položaju od onih u Beogradu kad je o odeći i opremi reč.
Pred Vladom Srbije sada je platforma za potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora za policiju oko koje su se u principu složile obe strane. Veljko MIjailović iz PSS-a kaže da upravo stoga sindikat kome je na čelu nije hteo da se odmah pridruži štrajku koji je započeo NSP. „Na taj način“, kaže on, „Vlada može pregovore da prekine pod izgovorom da smo mi prekinuli pregovarački proces.“ Sada, međutim, vreme ističe i „PSS je spreman da se 18. februara priključi štrajku ako se do dogovora s Vladom ne dođe“, kaže on, „pa da vidimo na šta će Srbija da liči bez nas“. Policijski sindikati pokazali su velikim delom da su strpljivi i skloni pregovaranju. Videćemo za desetak dana hoće li ih to i spasti.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve