

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Psihijatar Vladimir Diligenski navodi da su svakodnevica i kolotečina koju nam svakodnevica pruža lek za bespomoćnost koju kolektivno osećamo
Kako dalje, da li deca treba da krenu u školu, kako se ponašati, kako postupati sa decom, pitanja su koja se postavljaju posle tragedija u školi „Vladislav Ribnikar“ i u selima u okolini Mladenovca.
Psihijatar Vladimir Diligenski mišljenja je da deca što pre treba da se vrate na nastavu, skrenu misli i koncentrišu se na nešto što nije u vezi s tragedijama.
„Usmeriti pažnju na učenje, rad, jer sam taj rad i usmerenje pažnje na nešto što je korisno i drugačije od ovoga momentalno nas vraća u neku kolotečinu. Sada elaborirati ovo što duže, nešto je što je beskorisno i nikako toj deci neće pomoći“, rekao je Diligenski za RTS.
On savetuje da su normalan životni kolosek, svakodnevica i kolotečina koju nam svakodnevica pruža lek za bespomoćnost koju kolektivno osećamo.
„Drugo, deca vole da se druže, njima je suštinska potreba da se druže i to im nikako ne sprečavati, jer na neki način oni tu elaboriraju to što imaju i nađu najbolje rešenje za svoje učenje i da se što pre vrate u svoj kolosek“, ističe Diligenski.
Govoreći o tome kako društvo i mediji treba da se odnose prema ovakvim događajima, Diligenski kaže da nema potrebe za tako velikom pompom i da ona može biti i opasna.
„Sve su naslovne strane pune, ne treba tolika pompa da se pravi, treba se vratiti u svoju kolotečinu i posao koji se radi. Postoje ti takozvani latentni koji bi isto to uradili, mi to zovemo indukcija koja je veoma česta. Mi kada imamo na odeljenju suicid, pa postoji indukcija suicida, mi se toliko plašimo da odmah sve pacijente, koji su potencijalni, sediramo da ne mogu da izvedu tako nešto i taj proces traje bar nekoliko nedelja“, objašnjava Diligenski.
Povratak u Ribnikar
Prema planu, đaci bi sutra trebalo da se vrate u u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ ali, kako je najavljeno, bez nastave. Pojedini roditelji ne slažu sa tim da deca krenu u školu samo nedelju nakon ubistva osmoro đaka i čuvara škole.
Sporno je i to što se povratak najavljuje u sredu, na dan kada su se dogodila stravična ubistva.
Sa druge strane psihijatri, psiholozi, ali i prosvetne vlasti smatraju da treba krenuti dalje i da je za decu najbolje da budu zajedno.
Načelnik Školske uprave Beograd Dragan Filipović pojašnjava da je plan povratka dece u školu napravljen u saradnji sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i stručnjacima koji imaju iskustva za delovanje u kriznim situacijama. Dogovor je, kako kaže, da se đaci što pre vrate svakodnevnim aktivnostima.
Psihijatar za decu i mlade i psihoanalitičar Sabina Jahović smatra da je preuranjeno da se deca vraćaju u školu nedelju dana nakon tragedije, zbog potencijalne retraumatizacije.
Za nju je „strašno“, što se deca vraćaju u školu u sredu, jer je na taj dan i izveden stravičan masakr.
„Meni je strašno što je to sreda, zašto sreda? Ponedeljak je nekakav normalni radni dan za početak. Sreda je strašna i dugo će biti strašna, jer je škola uzimana zdravo za gotovo da je to sigurno mesto, da su deca tamo bezbedna, a onda se desila zastrašujuća situacija“, rekla je Jahović u „Utisku nedelje“.
Takođe, od roditelja je stigao i zahtev da se škola rekonstruše, da se zidovi okreče u druge boje, kako decu ništa ne bi podsećalo na događaj od 3. maja i kako ne bi ponovo prolazili kroz traumu.
B.G./RTS/Euronews Srbija/Nova.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve