
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Foto: Instagram/cuvarivatre„Mi kažemo ne ratu u Ukrajini i tražimo slobodu za Rusiju, a zanima nas na koji način to ugrožava bezbednost Srbije“, upitao je danas na protestu predsednik Ruskog demokratskog društva Pjotr Nikitin
Udruženje Rusko demokratsko društvo danas je organizovalo protest na Trgu Republike povodom odbijanja boravišne dozvole aktivisti Vladimiru Volohonskom zbog „pretnji po nacionalnu bezbednost“.
Na Trgu se okupilo oko stotinu ljudi koji su držali transparente sa pitanjima na koji način oni koji se zalažu za mir mogu da ugroze bezbednost Srbije. Jedan od govornika bio je Pjotr Nikitin, koji je upitao na koji način suprotstavljanje ratu u Ukrajini ugrožava bezbednost Srbije.
„Mi kažemo ne ratu u Ukrajini i tražimo slobodu za Rusiju, a zanima nas na koji način to ugrožava bezbednost Srbije“.
Nikitin je ukazao na Ustav, koji strancima garantuje boravak u Srbiji bez diskriminacije i bez obzira na političko opredeljenje.
Prema njegovim rečima, Srbija se jasno distancirala od ratnih dešavanja u Ukrajini, pa nije najjasnije zašto Bezbednosno informativna agencija (BIA) radi na tome da dokaže da su Rusi koji se zalažu protiv rata nepoželjni u Srbiji.
Nakon govora, Nikitin je pročitao peticiju u kojoj se pozivaju predsednik države Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić da prekinu progon ruskih državljana koji se zalažu za mir i protiv politike predsednika Rusije Vladimira Putina.
Sredinom jula ove godine ruskom antiratnom aktivisti Nikitinu granična policija je na aerodromu „Nikola Tesla“ odbila ulazak u Srbiju, a kao razlog zabrane navedena je „zaštitna mera udaljenja, mera bezbednosti proterivanja stranca, odnosno zabrana ulaska u Srbiju“.
Nakon toga je 25. jula još jednom antiratnom aktivisti poreklom iz Rusije Vladimiru Volohonskom odbijen produžetak privremenog boravka u Srbiji, pod obrazloženjem da je procena BIA da predstavlja opastnost za bezbednost Srbije.
A.E./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve