Potvrdu o držanju reči može dobiti samo 2008. godine, u vreme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vreme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana
Na sam pomen o podnošenju ostavke Aleksandra Vučića, prvi čovjek izvršnog odbora Srpske napredne stranke Darko Glišić odreagovao je riječima da će, ako do toga dođe, to biti “kraj SNS-a”, “kraj karijere” koju je ova partija imala na srpskoj političkoj sceni, kao i “najgori mogući scenario za Srbiju”. U podršci mu se pridružio i ministar finansija Siniša Mali, dodajući da je samo sa Vučićem na čelu moguća pobjeda. Uvertira za najnovije dobacivanje ostavkom između predsjednika Republike i njegovih partijskih drugova bila je navodna rasprava o (ne)prihvatanju francusko-njemačkog predloga na sastanku najviših funkcionera naprednjaka. Vučić je, prema pisanju Pinka, ustao i napustio sastanak uz opasku da “ako narod odbije”, kao i u slučaju da “neko misli da treba ekonomski uništiti zemlju”, on će vođenje “prepustiti pametnijima od sebe”.
Dosadašnjih najava prepuštanja i ostavki bilo je mnogo, ali se u stvarnosti realizovala samo jedna, i to djelimično. Politikolog Cvijetin Milivojević izjavio je u ponedjeljak za agenciju Beta da je prebrojao dvadeset dva Vučićeva najavljivanja povlačenja, i to samo sa mjesta predsjednika stranke. Ovo su samo neka od njih.
08-08…
Davne 2004. godine Vučić prvi put najavljuje povlačenje iz politike, u slučaju da na izborima za gradonačelnika Beograda bude poražen od kandidata Demokratske stranke. Godinu dana kasnije, u TV duelu sa Draganom Đilasom objašnjava da, uprkos porazu, obećanje nije održao samo radi “opšteg interesa”, ali da će se ovoga puta povući ako Đilas ne bude odgovarao za optužbe za koje ga je tada teretila Srpska radikalna stranka. Potvrdu o držanju riječi može dobiti samo 2008. godine, u vrijeme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vrijeme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana. Mogući razlaz sa politikom sljedeći put pominje već 2014. godine, navodno u slučaju da do kraja njegovog premijerskog mandata “ne uspeju reforme”.
Početkom 2017. godine, rekao je da bi poraz kandidata SNS-a na predsjedničkim izborima povlačio i njegovu ostavku na mjesto šefa Vlade. Međutim, da ne rizikuje, izgurao je Tomislava Nikolića iz predsjedničke trke i sam se kandidovao.
Krajem iste godine rekao je za Blumberg da su šanse 99 odsto da neće trčati po drugi put za predsjednika države, ali je u aprilu ove godine taj jedan odsto ipak prevladao. Takođe je po prvi put obećao da će se povući sa mjesta prvog čovjeka naprednjaka, a za rok izabrao deseti rođendan partije. Godine 2018. izjavio je da će još “maksimalno godinu dana” biti na čelu stranke. Kada je postojanje SNS-a zašlo u jedanaestu godinu, rok je produžio do decembra, a pominjao je i povlačenje sa političke scene. Mada, nije precizirao kada, tako da tog puta suštinski nije ni pogazio riječ.
Krajem iste te 2019. godine rekao je da, uprkos pritiscima stranačkih kolega, “nema nameru” da se još jednom kandiduje da bude na čelu stranke. U maju 2020. godine za odugovlačenje i kašnjenje sa ostavkom okrivio je koronu, pa dodao da se do kraja godine povlači sa mjesta predsjednika SNS-a, kao i da se “nada” da neće biti kandidat na predsjedničkim izborima 2022. godine. Dva mjeseca kasnije, vjerovatno zaboravivši šta je nedavno rekao, ponovo je govorio o povlačenju sa čela partije, dodajući da će “uskoro” biti samo predsjednik države.
Na proslavi trinaeste godišnjice postojanja partije, krajem novembra 2021. godine, najavio je da će na njenom čelu ostati do izbora kada “dolazi vreme za neke mlade ljude”. Mjesec dana kasnije, dodao je da će u maju objasniti zašto se povlači sa mjesta prvog čovjeka partije. Kako i inače kada govori o rokovima Vučić zvuči prilično neodređeno, tako se ni ovoga puta nije povukao. Prošli su i izbori, kao i maj, barem te godine, ali objašnjenja, kao ni ostavke, nije bilo. Tri mjeseca prije izbora, javnosti je iznio dilemu da nije siguran da li će biti nosilac izborne liste ili predsjednički kandidat, ali da će “neko drugi” predvoditi njegovu stranku. Na kraju je bio i jedno i drugo, ali i treće.
Posljednjeg dana marta izjavio je da je deset godina na čelu stranke “dug period”, kao i da se povlači nakon izbora, ali da će pomoći prilikom formiranja vlade. Posljednji konkretan rok za povlačenje sa mjesta predsjednika SNS-a dao je u prvim danima nove godine, kada je naglasio kako “uskoro više neće biti” na njenom čelu. To će biti početkom sljedeće godine. Još jednom je obećao Vučić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu
Represija i dirigovana anarhija (II): Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu
Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem
Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi
Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi
Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Na polovini jedanaeste godine na vlasti, Vučić je priznao da ekonomski uspesi kojima se hvali svakoga dana preko medija mogu u trenutku da nestanu ako budemo nastavili da zatežemo oko Kosova. Inače, predsednik Srbije i njegov režim do sada su govorili drugačije veličajući svoje znanje i posvećenost radu, hvaleći Rusiju i Kinu, minorizirajući i prećutkujući ulogu Evropske unije. Uglavnom, eto narodu pa nek bira: Kosovo ili bezvizni režim, Kosovo ili strana ulaganja
Kada bi kriza na terenu dostizala svoje maksimume i to se završavalo privremenim dogovorima, ali sa različitim tumačenjima, usledio bi jači diplomatski talas poziva Prištini i Beogradu – da se okrenu ovom predlogu francuskog predsednika i nemačkog kancelara
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!