Sve više ljudi razmišlja o životu bez pametnog telefona, baš kao što neki sanjaju o odlasku iz grada na selo. Ali možemo li zaista da se odreknemo tehnologije koja je postala deo gotovo svakog aspekta svakodnevnog života?
Oduvek sam voleo da na televiziji pogledam priču o ljudima koji su se zasitili urbanog života i odlučili da po tom pitanju nešto promene. Napustili grad, preselili se na selo, gaje svoju hranu, dišu čist vazduh i žive u skladu s prirodom. Oni najradikalniji predlažu da se odreknemo i struje, interneta, svega što nas vezuje za civilizaciju. Nema čoveka kome takav život bar ponekad ne deluje privlačno. Naročito petkom popodne, posle naporne radne nedelje, zaglavljenom u saobraćaju koji ne mrda. Ali malo je onih koji bi se u to zaista upustili. Kada pomislim šta bi se dogodilo kada bismo svi istovremeno prihvatili taj savet, pada mi na pamet jedino to da bismo tu lepu prirodu brzo uništili.
Nešto slično pomislio sam čitajući o knjizi August Lamm Ne treba vam pametni telefon, objavljenoj prošlog meseca u Americi. Autorka se odrekla smartfona i otkrila da život bez njega nije samo moguć već i lepši. Barem njoj. Bolje se koncentriše, kreativnija je, ima više vremena i manje stresa. Umesto da beskonačno skroluje, čita knjige. Umesto navigacije koristi mapu, umesto telefonske kamere fotoaparat. A kada joj nešto baš zatreba na internetu, sedne za računar.
Njena najzanimljivija teza jeste da su nas pametni telefoni, koji bi trebalo da nas povežu, zapravo udaljili jedne od drugih. Više nikoga ne pitamo za put, savet ili preporuku jer sve znamo ili možemo da saznamo sami. Ne razgovaramo sa nepoznatima u autobusu, ne gledamo oko sebe dok čekamo u redu. Čak nam je i dosada postala nepodnošljiva, iako iz nje često nastaju dobre ideje.
Teško je osporiti bilo šta od toga. Ali postoji i druga strana.
Ako nemate pametni telefon, nema vas ni u Viber grupi u kojoj se društvo dogovara za večeru, roditelji organizuju školske obaveze ili kolege rešavaju neki problem. Možete vi živeti slobodnije, ali ćete postati nedostupni ljudima koji računaju na vas. Kao što nas telefon može izolovati od sveta oko nas, tako nas i njegovo odbacivanje može izolovati od sveta u kojem živimo. A taj svet se, hteli mi to ili ne, preselio na ekran. Sve je manje stvari koje možete obaviti bez telefona, praktičnost i efikasnost se preselila na internet.
Zato mi se čini da rešenje nije u odricanju nego u meri. Telefon je koristan kada služi nama, a ne mi njemu. Problem nastaje kada više ne znamo ko je kome gazda. Kada na svaku poruku odgovaramo odmah, kada proveravamo vesti koje smo pročitali pre pet minuta i kada nam je važnije šta se događa na ekranu nego pred našim očima.
Naravno, iza svega stoji čitava industrija koja zarađuje na našoj pažnji. Što duže gledamo u telefon, to više novca nekome leže na račun. Algoritmi samo pomažu da se taj posao obavi efikasnije. Ali na njihovom kraju nije nikakva veštačka inteligencija, već nešto mnogo starije i prirodnije. Obična ljudska pohlepa.
Tako da je odustajanje od pametnog telefona slično i seljenju na selo. U oba slučaja ne možemo da izdržimo ritam koji nam je urbani ili digitalni život nametnuo i to sečemo sekirom. Umesto da upotrebimo fina podešavanja i usporimo do brzine koja nam odgovara.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.