

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Do sada je u karijeri vodio slučajeve protiv ratnih zločinaca, mafijaša i korumpiranih policajaca, a radio je i u Hagu i bavio se zločinima na Kosovu
Džek Smit, američki specijalni tužilac koji je u utorak podigao drugu federalnu krivičnu optužnicu protiv Donalda Trampa, do sada je u karijeri vodio slučajeve protiv ratnih zločinaca, mafijaša i korumpiranih policajaca, a radio je i u Hagu i bavio se zločinima na Kosovu.
Smit ima pobedničku reputaciju kada je reč o procesima protiv ratnih zločinaca, mafijaša i policajaca.
Na mesto specijalnog tužioca imenovao ga je sekretar za pravosuđe SAD Merik Garland i istrage o Trampu preuzeo je u novembru prošle godine.
U utorak je objavio drugu optužnicu na federalnom nivou protiv bivšeg predsednika SAD, u kojoj se tereti da je pokušao da poništi rezultate izbora 2020. koje je dobio Džo Bajden.
već podigao jednu federalnu optužnicu protiv Trampa u slučaju sakrivanja poverljivih dokumenata na Floridi, i ta optužnica je nedavno proširena na 40 tačaka sa prethodnih 37.
Ovi slučajevi se razlikuju od bilo kojih drugih koje je Smit pokrenuo – jer je optužen bivši predsednik SAD koji želi da se vrati u Belu kuću 2024.
Tramp se izjasnio da nije kriv i napao je Smita na društvenim mrežama, uz opasku da je „poremećen“.
Smit nije registrovan ni u jednoj političkoj partiji.
Završio pravo na Harvardu i počeo je da radi 1994. kao tužilac na Menhetnu, pod vođstvom Roberta Morgentaua, koji je bio najpoznatiji po krivičnom gonjenju mafijaških bosova.
Kada Smit nije zauzet takmičenjem u Ajronmen trijatlonu, navode njegove kolege, on je uporni istražitelj otvorenog uma i ne plaši se da ide do kraja. Opisuju ga kao jednako upornog u borbi za oslobađajuću presudu za nevine, kao i za osuđujuću presudu kod optuženih.
„Nismo išli samo na osuđujuće presude. Bili smo pohvaljeni i kada smo nešto istražili i nekoga oslobodili sumnje“, kaže advokat Tod Harison koji je radio sa Smitom na Menhetnu.
„Ako iole postoji mogućnost da se neko krivično goni, on će to učiniti“, rekao je Mark Lesko, advokat u firmi Grinberg Traurig LLP, a koji je radio sa Smitom u Kancelariji u Njujorku.
Smit je 1999. godine počeo da radi u kancelariji američkog tužioca u Bruklinu.
Radio je na krivičnom gonjenju Čarlsa Švarca, jednog od njujorških policajaca koji je učestvovao u brutalnom napadu na crnca Ebnera Luimu dok je bio u zatvoru.
Smit je izdejstvovao osuđujuću presudu za Ronela Vilsona, vođe narko-bande koji je ubio dva policajca u Njujorku.
Od 2008. godine nadgledao je procesuiranje ratnih zločina u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, a od 2010. do 2015. radio je u Sekretarijatu za pravosuđe.
Nedavno se Smit vratio slučajevima u Hagu, i izdejstvovao osuđujuću presudu za bivšeg komandanta OVK Saliha Mustafu, čelnika logora u kojem su zatvorenici mučeni tokom rata na Kosovu 1998-1999. godine.
B.G./Glas Amerika/RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve