img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vasina torta

22. јануар 2014, 16:38 Vladan Stošić
Copied

Vasina torta je mitska torta srpske kujne. Svoj trijumfalni pohod počela je sa stranica kuvara koji je pre Drugog svetskog rata objavila „Politika“, a sastavila ga je Spasenija Pata Arsenijević. Čim je objavljen, postao je hit među srpskim domaćicama koje su počele da kuvaju po receptima iz Patinog kuvara. Zašto se među stotinak recepata za torte koje su objavljene u Patinom kuvaru izdvojila baš Vasina torta? Tajna leži u njenoj specifičnosti: sastoji se od jedne kore koja se prekriva sa dva krema koji Vasinoj torti daju raskošan ukus.

Pre Drugog svetskog rata bila je torta građanske Srbije. Njen visoki status potvrđen je i u komunizmu jer je tada Patin kuvar doživeo mnogobrojna izdanja pod nazivom „Veliki narodni kuvar“, a Vasina torta preko tog kuvara nastavila je da se širi Srbijom.

Postoji više teorija o tome kako je Vasina torta dobila ime. U vreme kada je Pata objavila kuvar, mislilo se da je torta dobila ime po Vasi Pelagiću, autoru knjige Narodni učitelj, u kojoj je objavio niz recepata za narodne lekove po kojima su lečene mnoge generacije. Druga priča kaže da je torta dobila ime po Vasi Čokrljanu iz Paraćina. Njegova žena Jelena bila je trudna i lekari su mu rekli da nisu sigurni da će ona i dete preživeti porođaj. Vasa je ženu odveo u Beč, gde se porodila 1908. godine. Jelenina majka je u znak zahvalnosti zetu tortu koju je zamislila nazvala njegovim imenom.

U „Zabavniku“ je svojevremeno objavljena i ova priča o tome kako je torta dobila ime. Spasenija Pata Arsenijević bila je urednica „Ženske strane“ u „Politici“. Sedela je za svojim stolom u redakciji i sređivala recepte za kuvar koji je nameravala da objavi. Pred njom se nalazio recept za tortu koja nije imala ime. U redakciju je ušao neki čovek i prišao Patinom stolu. Kazao joj je koga traži i predstavio se. Ime mu je bilo Vasa. Pata je iznad recepta napisala „Vasina torta“ i potom odvela čoveka do onoga koga je tražio. Ne znam koja je od ovih priča o tome kako je Vasina torta dobila ime tačna, ali one svedoče o tome koliko je ova torta bila popularna i da ljude zanima kako je dobila ime.

Decenijama nisam jeo Vasinu tortu. Teško da bih je jeo i sada, da moja drugarica Anđa nije insistirala da mi napravi tortu za rođendan. Objašnjavao sam joj da je glupo praviti tortu nekome ko puni četrdeset osam godina, ali je ona bila uporna. Na kraju sam pristao i rekao joj da mi napravi Vasinu tortu. Kada je videla recept, ne samo da nije bila impresionirana, već mi je rekla da Vasina torta u stvari i nije torta jer ima samo jednu koru, a prave torte imaju više kora. Bilo je to svetogrđe koje sam pripisao tome što je Anđa mnogo mlađa od mene i ostao sam uporan u svojoj želji da za rođendan dobijem baš Vasinu tortu.

A kada sam je probao, u istom trenutku sam ponovo bio onaj mali dečak koji je za rođendan dobijao tu blještavo belu poslasticu jedinstvenog ukusa.

Ponovni susret sa ovom tortom otkrio je još toga. Anđa nam je odsekla parčad kao što se danas seku torte. Jedva smo ih pojeli jer su bila prevelika. Vasina torta je „jaka“ torta i seče se u tanjim parčićima. Zbog toga je i bilo moguće da se na rođendanima mog detinjstva bulumenta dece nahrani samo jednom tortom. Kome god sam se pohvalio da sam za rođendan dobio Vasinu tortu, sa setom je konstatovao da je već dugo nije jeo. Razmišljao sam o tome i shvatio da je Vasina torta nestala sa naših trpeza devedesetih godina, jer je u vreme inflacije njeno pravljenje bilo preskupo. Kada su devedesete prošle, već smo se navikli na neke druge, jeftinije torte. Anđina primedba da Vasina torta nije prava torta, jer ima samo jednu koru, navela me je na istraživanje. Najstarija poznata torta, Lincer torta, ima samo jednu koru baš kao što je jednu koru nekada imala i Saher torta, što govori o tome da je Vasina torta stara poslastica.

Izgleda da većina današnje deca nikada nije probala Vasinu tortu, a to je šteta. Vasina torta je jedan od gastronomskih simbola Srbije, baš kao što je to i Karađorđeva šnicla. Napravite Vasinu tortu svojoj deci ponekad, ali se držite originalnog recepta. Samo tako ćete dobiti taj neponovljivi ukus.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure