img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip u školi

29. januar 2003, 19:17 Zoran Đukanović
Copied

Još davnih osamdesetih, u vreme učestalih žalopojki (a u kojem to lokalnom vremenu kukanja nema?) kako strip ne dobija ono najbolje mesto koje zaslužuje u „svetoj kruni kulturnih vrednosti“, šalio sam se s istoričarem stripa Zdravkom Zupanom da bi nam svima jednom mogla presesti sva ta kuknjava ako bi strip uveli kao obaveznu nastavu u osnovnim, srednjim školama i na fakultetima. Predlagao sam mu čak da zajedno napišemo tekst, antiutopijsku viziju u kojoj bi se sve, ponekad i nedomišljene stripadžijske želje počele ostvarivati, ali ovog puta kao horor. Na vratima bajkovite odaje s neizmernim blagom i dukatima nekako uvek piše ono nezgodno upozorenje: „Ako uzmeš, kajaćeš se; ako ne uzmeš, kajaćeš se!“ Uf, zajebato, bato.

Zamislimo, mi veselnici, tu ubi-dosadu i gnjavež koji bi počeli da haraju po ionako nesrećnom obrazovnom sistemu. Zamislite strip koji je dobio status opštetehničkog obrazovanja ili predvojničke obuke („opštenarodne odbrane“), marksizma, samoupravljanja, predmeta koji su danas u nekim od tranzicionih zemalja srećno zamenjeni veronaukom (alternativno s ljudskim pravima!). Stvaram sliku predavača i predavačica kretena (a takvih uvek ima, zar ne?) koji drve i dave o „načelima stripa“, strogo i autoritativno govoreći kako se Pratt stripom Corto Maltese borio za tekovine svetske revolucije, ravnopravnost rasa i kosmopolitizam. Maus bi, u nekom drugom slučaju, bio predavan kao epopeja o stradanju jedne nacije i o zverstvima druge, one zločinačke. Patnje jadnih miševa bile bi školski obavezno protumačene kao direktna parabola za sva stradanja baš našeg naroda, ni slučajno čijeg drugog (Miki Maus je bio Srbin/Hrvat/Bošnjak/Albanac). Watchmena bi prosvetiteljski osvešćena profanka direktno dovela u vezu s Budenbrokovima, pošto je propast jedne porodice upravo model po kome je Alan Moore ispričao propast porodice superheroja. Sandman je, naravno, ista priča, samo što je porodica koja pripada nemačkoj buržoaziji, odnosno penzionersko-superherojska liga, ovde zamenjena nesrećnom familijom antropomorfnih personifikacija sna, smrti, sudbine, žudnje, očajanja, delirijuma i destrukcije. Za neznanje ovakvih svetih udžbeničkih šupljih fraza sledila bi dobro znana pravednička odmazda: „Sedi dole, jedan!“

Već zamišljam, na ceduljicama skrivenim u đačkim rukavima za pismene vežbe, sitnim slovima ispisana beskonačna imena superheroja koje su objavljivali DC Comics, Marvel i Image. Takođe, tu su i izdvojeni naslovi onih epizoda Mirka i Slavka u kojima Slavko izgovara rečenicu koja se sada već kanonski smatra pretečom postmoderne: „Mirko, pazi metak“.

Fragmenti scena noćnih mora: bežanje s časova „matiša“ i „stripiša“, izbacivanje s časa stripa zbog surfovanja po internetu na palmu ili mobilnom ispod klupe; neopravdani izostanci i, na kraju, ono najbolnije – padanje na popravni samo zato što me onaj idiot, profa iz stripa, ne podnosi. Roditelji tek treba da skupe novac i plate nekom studentu stripa da njihovom palom anđelu pomogne da se spremi za popravni u avgustu. A to što je godišnji odmor čitavoj porodici zbog tog tvog stripa preseo, nikom ništa!

Dnevna scena u drugoj kući. Za nedeljnim ručkom, neobrijani otac u potkošulji psuje dete: „Kakav si ti nikakav, kad ne možeš da popraviš ni keca iz stripa!“ Sedi, zagrej stolicu, nauči već jednom te epizode Torpeda da me ne sramotiš tamo u školi, inače ću te izlemati.“

Učenje o uticajima poznog realizma na mladog Enkija Bilala uterivalo bi strah u kosti klincima, a doktorske disertacije bi se pisale o tome da li je Bilal u evoluciji svoje kolorističke tehnike ikada koristio prirodno žumance. Da li je Cat Claw plod imaginacije zastupnika ideologije muške šovinističke svinje ili, naprotiv, rezultat subverzivne igre emancipatorskog feminizma, biće moguće raspraviti samo kroz magistarski rad uz opsežnu bibliografsku listu, po mogućstvu, primenjujući metodu dekonstruktivnog epistemološkog reza.

Vrsta stereotipa u koji se ovde zaplićemo potiče iz visoke, a ne iz popularne kulture i pripada onome što je Clement Greenberg u svom eseju Avangarda i kič još 1939. nazvao zapadanjem u akademski kič. Da bismo se ovome suprotstavili, potrebno je da se oslobodimo akademske hipohondrije, neukroćene želje da se ozbiljno uspendrečeno govori o velikom i uzvišenom. Koliko mi se na glavu popelo zatvaranje stripa u samosažaljivi geto, ne manje me brine i brzopleto žuđeno etabliranje stripa u oficijelnu kulturu „prefinjenog ukusa“. Kad je želja prevelika, može da dođe do neželjenih posledica tipa ejaculatio praecox.

Svaka emancipacija, a pogotovo svaka institucionalizacija, ima svoju cenu. Treba uvek zaviriti u njeno naličje, onako sa strane, da ne bi cena ispala previsoka. Između naših želja za kulturnim uvažavanjem onoga što radimo i antiutopijskih ostvarenja tih želja manji je razmak nego što se obično čini. Uterivanje u raj stripa principijelno se ne razlikuje od uterivanja u bilo koji drugi raj. I nekako je prilično svejedno da li je on komunistički, psihoanalitički, politički korektan, nepušački, četnički, pravoslavni, osnovnoškolski, akademski ili već neki drugi. Budimo oprezni s onim što želimo, pa i s popularisanjem i nametnutim kulturnim uvažavanjem stripa. Može nam se dogoditi da nam se ostvare želje, pa kud ćemo onda, žalosna nam majka!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
03.septembar 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.avgust 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.avgust 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

14.avgust 2025. Jovan Kale Gligorijević

Jogurt

31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure