img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slavonija

03. октобар 2018, 17:27 Dejan Petrović
Copied

Odavno već nije nepoznata teorija o uticaju klimatskih faktora na oblikovanje karaktera, senzibilitet i način života ljudi. U našim krajevima ovim su se pitanjima najviše bavili Jovan Cvijić i Vladimir Dvorniković. Ako osnovna podela ide na liniji dinarci, mediteranci i panonci, onda možemo biti slobodni da zaključimo kako, shodno tome, postoje i planinski, primorski i ravničarski tip čoveka. Naše je slobodno sudijsko uverenje da je o ovom potonjem vazda bilo najmanje govora. A nije da nema šta da se kaže. Možda je to najbolje formulisao zaštitni znak susedne (desne) strane isušenog panonskog mora, sada već vremešni kantautor Đole B. kao krunu, gotovo pa kvintesenciju, svog životno/misaonog napora – „Moja domovina je tamo gde je ravno i gde se jedno selo vidi iz drugoga“.

Skoro milion stanovnika koji je naseljava čini više od nekih međunarodno priznatih zemalja, pa stoga ne čudi da je nekada bila Obećana Zemlja (Terra Promessa) i za više mojih, sada već daljih predaka, koji su, ima tome već stotinak leta, zarad nje spremno i rado zamenili prekookeanske nedođije egzotičnog novog sveta i time podmuklim dejstvom neminovnosti sprečili ovog autora da sada bude ponosni Amerikanac neke četvrte ili pete generacije, po svom nahođenju izabravši mu zavičaj. Geografski omeđena transverzalom Virovitica–Vukovar koju preseca magistrala Slavonski Brod – Donji Miholjac (via Kućanci, rodno selo srpskog patrijarha Pavla). Nije Slovenija. Nije Slovačka.

Naseljavali su je od najranijih vremena Iliri & Kelti, potom Rimljani, provaljivali su Mongoli, tu je bilo Mađara, pa perioda standardnog turskog zuluma, nalazilo se mesta i za Jevreje, kao i Germane, a tek potom su dominantni postali slovenski narodi, Hrvati i Srbi, iako to većina njih, osim možda u privatnom razgovoru, ni pod najtežim mukama neće glasno priznati. Ipak, bez obzira na ove čisto tehničke probleme, valja priznati da su svi gore pomenuti, u skladu s mogućnostima, pružili svoj puni doprinos svestranom napretku te blagostanju regije i pomogli da ona izgleda ovakva kakva je danas. Narod je to blagorodan i prostodušan, mahom orijentisan na sticanje materijalnih dobara, koji mirno živi u ustaljenom ritmu i nikuda ne žureći, polagano troši svoje zemaljske dane. Sve dok (im) ne ubiju lokalnog šefa policije, pa se najedared zateknu u središtu planetarnog interesa.

Spomenimo u najkraćim crtama samo nekoliko njenih istaknutijih izdanaka. Dvostruki najbolji trojkaš planete i NBA All-Star (Predraže, sine, mora li ta Amerika?). Sredovečni gospodin sa bradom na per tu sa Kjubrikom, Kruzom i Klintom Istvudom (Ne daj se, Ines!). Bistro oko i sigurna ruka, nosilac svih postojećih olimpijskih, svetskih i evropskih odličja i rekorda (dogodine osmi nastup na OI!). Najbolji izvođač slobodnjaka u istoriji Kalča, doskorašnji selektor Srbije i aktuelni trener rosonera. Od onih koji nisu više među živima, ne možemo ne spomenuti naučnika svetskog glasa Milutina Milankovića, njegovog suseda Lavoslava Ružičku, laureata Nobelove nagrade za hemiju, kao i čuvenog hajduka, barabu i razbojnika prve klase, te revolucionara u pokušaju, Jovu Stanisavljevića, na spomen čijeg nadimka se svakom poštenom čeljadetu ledila krv u žilama – Čaruga.

Ljubitelji intenzivnog života mogli bi, praćeni bećarima i lolama nakrivljenog šešira, krenuti sokakom do prve birtije na partiju vina, šunke i kulena koje će im poslužiti rumene snaše sa zlatnim dukatima oko vrata. Zagovornici dobrog provoda će čuti umilne zvuke tamburice i pasti u sevdah zbog zle sreće, neuzvraćene ljubavi, konja vranih, polja neznanih i znanih. A pristalice živog razgovora uvek će naći kakvog starinu za divane o salašima minulim i lipicanerima davno nestalim. I prolaznosti života. Pa fijakerom starim i kasom polaganim, pastoralnom idilom, od šumovitih obronaka Psunja, Papuka i Krndije bajkovite Zlatne doline (latinski – valis aurea) uz njive plodne & vinograde blagorodne, sa sve onim blago zavodničkim austrougarskim štihom; do baroknog Grada na Dunavu i metropole Eszeka na istoku. Širokim šorom. Ili prvim tramvajem na zapadnom Balkanu koji vozi još od davne 1884. Sve dok Drava mirno teče/svom Dunavu u zagrljaj sreće.

Tamo gde se nebo s morem žita spaja, vidimo ostarelog Fabijana Šovagovića čiji setni pogled bludi po nepreglednom prostranstvu ravnice koja se proteže do u beskraja nedogled, možda baš do ispod onog Oblaka koji je jednog predugog sunčanog dana strpljivo i vedro statirao maestru Dobriši Cesariću za nezaboravnu blistavu poetsku minijaturu. U kojoj će onome ko je imao uši da čuje, a u svakom naraštaju se nađe poneki odabran, pojasniti esenciju; dok će svi ostali iz tri predominantna životna principa („…za vlašću, zlatom il’ za hljebom“), što svojom voljom, što nemogućnošću da iskorače iz nužnosti objektivnih prilika, suđenom ravnicom nastaviti svojim putem, oduvek i zauvek, moguće baš do u tog istog beskraja nedogled.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
16.октобар 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.октобар 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.октобар 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.септембар 2025. Dragan Todorović

70

17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure