img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roden grad

15. april 2015, 19:57 Teofil Pančić
Copied

Се молат станарите и посетителите
на овој влез
вратата од лифтот
да ја затвараат полека
ви благодариме

Кукен совет

Jug počinje tamo gde privremeno nestaje autoput, a džada se sužava u džepić izmučenog asfalta među livadama i kućama koje naziremo dok suton polako gasne i curi u noć.

Jug je brdo, obraslo tamnom šumom, ćutljivom, pretećom. Gledam to brdo koje štrči iz mraka, ono hoće nešto od mene, znam to. Šutnem konzervu na parkingu, ona otčangrlja pod autobus.

Kiša niti sipi niti rominja, nego tek potprskuje, životinja pretrčava drum, ne znam koja, mogla bi biti bilo šta između mačke, risa i kojota. Pauziramo tako pred motelom Džep, blizu mesta Džep, u zemlji Gornji Džep, na putu ka Džepu Donjem, stotinak kilometara ispod. Srodni su to džepovi, osim što je onaj dole bajagi antički.

Sat kasnije, prelazimo granicu, a meni zapišti telefon. Neko službeno zadužen za dobrodošlicu namernicima poručuje mi radosno: Welcome to Macedonia, the cradle of civilization! Mislim da pošiljilac misli ozbiljno.

Iz mraka izranjaju svetla, prvo tek poneko, pa sve gušće, dok sav preostali mrak ne ostane negde iza nas. Takvo je uplovljavanje u noćno Skoplje, baš kao i u bilo koji drugi grad, mirnodopski, samoosvetljeni. Ali već pre prvih uličnih svetala, to vidi čovek iz autobusa, eno gde plamti nešto sasma drugo u balkanskoj noći, eno golemog osvetljenog krsta tamo gore na Vodnom, Skoplje mu je pod nogama. Nekome nešto poručuju oni koji su ga takvog i tako postavili, neko tu nešto treba da pročita, i da čita uvek iznova.

Sablasno blješti taj razmetni 72-metarski krst ponad grada, a na njemu svake noći izdiše i sagoreva preumorni, od nemoći premrli Isus. Kad svane, dušom dane, pa obnoć ispočetka, do kraja vremena, osuđen strašno, taj Isus, proklet svojom pastvom. Izubijan i nesrećan, zatočenik jednog kardinalnog nesporazuma, molio bi da radije bude zaboravljen, ali koga da moli? Otac je predaleko, a deca su podivljala.

Sutradan, tačno u podne, kroz prozor začujem ezan. Ešhedu enne Muhammeden resulullah, tvrdi nevidljivi bradati muškarac, vetar mi donosi njegov meketavi zapev tamo negde sa druge obale Vardara. A s njim i miris ćevapa od preko puta, boljih nema ni u Sarajevu.

Skoplje je razarano dva puta u savremenoj istoriji: prvi put zemljotresom, drugi put ljudskom rukom. Od onog prvog ostala je samo avetna ruševina stare železničke stanice, sada muzej; drugo je razaranje još u toku, svakog dana iznikne neka nova sprdnja i sramota, suludi spomenik, mahnita zgrada, šizofreni most. Sa svog sam prozora gledao levo u Bukefalovo dupe, desno u marcipansku repliku Trijumfalne kapije. I štipao se da se uverim da ne sanjam. Za pravim, ljudskim Skopljem zato tragaš negde između tih ovaploćenih bulazni ludog šeširdžije, tražiš rakurs iz kojeg se ne vide, ili naprosto pobegneš iz samog centra. Moji skopski prijatelji centar ionako izbegavaju, čak se pomalo takmiče ko duže nije bio tamo, a ako je i bio, ko se kraće zadržao u radnoj i prijateljskoj poseti. Centar je postao pustinja realnog, od kojeg se krijemo u Karpošu, u Taftalidže, Čairu, Staroj čaršiji, a najviše i najlepše vo Debar-mala, jer Debar-mala nije šala, kako kaže pesnik. Tome bi se reklo boemski kvart, ali ne na onaj koreografisani skadarlijski način, nego izistinski, pulsirajuće i živo, poput kombinacije najboljeg sa Dorćola i Vračara.

Jednog dana, slikam se ispod table na kojoj piše: Улица Мирослав Крлежа. Tu bi se, kontempliram, dalo proživeti jedan od onih punijih života koji nam stalno izmiču. U kafanama se jede turli tava, teleški muskul i ostale čarolije muzikalnih imena, u klubovima posle varimo uz Zlaten dab, najbolje izvorno pivo fantomske Juge u XXI veku, razvezuju nam se jezici za bože-baš-koješta, krijemo se kao deca od skorojevićke zabrane pušenja, u zaludnim pričama i trosmislenim pogledima trošimo martovske noći koje i jesu za trošenje i rasipanje, kao i sve druge. Sutradan, ovlašno se, s prekidima stvarnosti, prisećamo gde smo bili i šta smo radili, lečeći se ovčjim kiselim mlekom ot Kumanovo, bolje nisam probao u prvih pola veka na Zemlji.

Skoplje je nekako slučajno ispalo moj roden grad, vučem ga po dokumentima ceo život kao urođeni šprahfeler ili fleku na licu, bez pravog odnosa prema njemu, stranom i nepoznatom. Ako mi je i nedostajalo, nisam to znao. Sada, megjutoa, znam. Skoplje je postalo deo moje intimne geografije, naučio sam se njegovim ulicama i tome šta je tu levo a šta desno, šta gore, a šta dole, gde treba, a gde baš i ne mora. Njegovi su ljudi postali moji, stekao sam skopske rituale i navike, svoje konobare i trafikantkinje, šetačke maršrute, noćna utočišta „u kutu gdje samoća se zbraja“.

Kad dođe vreme za povratak, kupim pinkle i pomalo tugujem, a opet, i milo mi je, jer to što sam stekao sada je tu, sa mnom, i nosiću ga svuda, i vraćaću mu se. U poslednje martovsko svitanje, dežurni električar gasi plamtećeg Isusa, voljno je do večeri; onaj bradati s druge obale spokojno zaključuje La illahe illallah, a meni valja poći ka severu. Put je širok i prav, od Vranja će se, znam, privremeno suziti, a onda opet nabujati ka dunavskim, panonskim širinama. Gledam ono brdo kod Džepa, danju je tako maleno. Jug ostaje tamo negde iza; što se od njega moglo poneti, to mi je u torbi, a ono ostalo je negde drugde, još bliže, mnogo bliže, ako me razbirate.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure