img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Naše malo dvorište

14. oktobar 2020, 20:16 Zorica Čubraković
foto: denis čubraković
Copied

Dok u jednom nemačkom supermarketu razmišljam šta bi još trebalo da kupim, Balkan i mentalitet njegovih žitelja ponovo me nalaze. Dečko, oko šesnaest-sedamnaest godina star, stoji pored mene i bira peciva. Trčeći, prilazi mu vršnjak i prilično glasno, udarajući ga po ramenu, govori na našem jeziku: „Gde si, Srbine?!“ „Nisam ja Srbin, ja sam Hrvat“, gotovo nezainteresovano odgovara dečko. „Maaa, znam da nisi, to te ja samo provociram.“

Počinjem da se smeškam i time privučem pažnju oba mladića, pa procedim kroz zube: „Razumela sam vas.“ „Ti si našaaa“, nekako radosno kaže onaj koji želi da provocira, a provocirani ozbiljno, više za sebe, pita: „Vaša ili naša?“ U kratkom razgovoru, u kojem im nisam otkrila čija sam, saznala sam da su obojica rođeni u Nemačkoj i zaključila da veoma dobro govore maternje jezike svojih roditelja. Vraćajući se kući, razmišljala sam kako se humor (ili bar ono što pojedinci smatraju humorom) zasnovan na nacionalnoj osnovi brižljivo neguje i daleko od balkanskih zemalja, i kako je provociranje onog koji pripada drugom narodu disciplina koja se uči bez obzira na to gde si i kada si rođen. Hodajući tako, stigla sam i do dvorišta u kojem se nalazi zgrada u kojoj živim, a u našem malom dvorištu Balkana i raznih vrsta izama ima u izobilju.

Leto je bilo kada smo se uselili u svoj stan u toj zgradi sa dvorištem. Obilazila sam radove u stanu, ali tek kada smo se uselili videla sam razvučene žice po sredini dvorišta i na njima okačen veš. Kada sam prvi put videla posteljinu koja se njiše na vetru, zavapila sam: „Šta je ovo, ko suši veš u zajedničkom dvorištu?! Gde mi to živimo?!“ Moj staloženi muž, koji se lako prilagođava svakoj situaciji, pokušao je da me uteši: „Ne budi nakraj srca, kada u Italiji vidiš razvučen veš između terasa, u uskim uličicama, to fotografišeš jer ti je simpatično, a ovde ti smeta.“ Nasmejao me jeste, ali me nije utešio.

Jednog dana, dok je kačila veš, obratila mi se žena na našem jeziku, kako se to ovde kaže: „Vi ste iz Srbije?“ Nisam stigla ni da odgovorim, nastavila je propitivanje: „Odakle iz Srbije?“ „Iz Beograda.“ „Vidi se!“, uzviknula je žena. Iako nisam shvatila šta bi to trebalo da znači, jasno mi je bilo da je ona donela nekakvu presudu. Ispostaviće se da je ta gospođa Frau B., i da je to njeno „vidi se“ značilo da je ona odmah shvatila da smo mi fina i kulturna porodica, a to što dolazimo iz Beograda samo je potvrda svega toga.

Ubrzo sam saznala da Frau B. potiče iz malog mesta u Bosni, da su je veoma mladu udali u Nemačkoj i da ona nikada nije bila u glavnom gradu Srbije. Do danas nisam raspršila njeno uverenje da su ljudi koji žive u Beogradu, samo zato što tu žive, fini i kulturni, ne mogu to da joj uradim.

Frau B. me je upoznala sa Frau M., koja je pre četrdeset godina došla iz okoline Osijeka i koja nema ništa ni protiv koga, ali… Upoznala me je i sa familijom O. koja je, odmah mi je naglasila, jedna sasvim u redu porodica uprkos tome što je On Musliman iz Hercegovine, a Ona Mađarica. Frau B. me je upozorila da su Nemci iz našeg dvorišta „posebna vrsta ljudi“, i da od njih ne mogu baš dobre komšijske odnose da očekujem.

Najteži udarac balkanskom miru u nemačkom dvorištu zadao je dolazak porodice J. na prvi sprat jednog od naša četiri ulaza. Skoro pa histerično, Frau M. mi je saopštila da su Oni Šiptari sa Kosova! „Mislite Albanci“, pokušala sam fino, a kada nije uspelo, zamolila sam je da bar preda mnom ne govori Šiptari, jer to ljudima sa Kosova smeta. Već tri godine pokušavam da je uverim da Oni, ako su loše komšije, to nisu zato što su Albanci sa Kosova, već iz drugih razloga.

Iako liči na sizifovski posao, ne prestaje, kad god se za to ukaže prilika u našem malom dvorištu, moje propovedanje o tome da neko nije dobar ili loš samo zato što je rođen u Beogradu ili zato što pripada ovom ili onom narodu, jer pre toga što smo narod(nost), mi smo ljudi. Ponekada se osećam kao učiteljica u ponavljačkom razredu, no neću odustati. Borbu protiv raznih vrsta predrasuda ozbiljno sam shvatila! Ozbiljno sam je shvatila još pre mnogo godina kada sam krenula u gradsku školu, a drugarica mi je, pomno me posmatrajući prvih mesec dana, rekla: „Ej, pa ti si skroz cool iako živiš u selu!“ Retko, ali se dogodi, da i sama u sebi prepoznam neku od brojnih predrasuda, odmah je uhvatim za glavu i lišim života jer samo tako se mora sa predrasudama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure