img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Miris bilja na Ivanjdan

28. август 2024, 22:39 Darinka Mihajlović
...
Copied

Upamtila sam jedan haiku još u mladosti – Nije toliko u cvetu, koliko u nosu: miris. Setim ga se uvek kada moje čulo mirisa doživi eksploziju utisaka u prirodi, kao nedavno na manifestaciji Jovan Biljober 2024. koja se već 30 godina održava u podnožju Rtnja sa sokobanjske strane.

Tako mi iz ovog dela Srbije zovemo strane sa kojih prilazimo ovoj mističnoj planini, čiji je najviši vrh Šiljak na 1.565 metara. Sa boljevačke strane pre desetak godina osvojila sam taj najviši vrh Rtnja, ali tek sada sam bila u prilici da ga malo bliže vidim i iz pravca Sokobanje.

Mesto gde se na Ivanjdan okupljaju berači i ljubitelji lekovitog bilja i po tradiciji pletu venčiće, nalazi se 6-7 kilometara od Vrmdže i Mužinca, sela u opštini Sokobanja. Kada smo pošli da kamerom i mikrofonom zabeležimo njihove utiske, prvo smo susreli starije meštane ovih sela koji kažu da su nekada u džakovima sakupljali lekovito bilje koje su predavali otkupnoj stanici i od toga dobro zarađivali.

Danas, kažu, bilja je mnogo manje, ali tradicija da na ovaj dan uberu lekovite trave za sebe se ne prekida. Otvaraju torbe i pokazuju vranilovku, konjski bosiljak, hajdučku travu, podubicu, prelepu žutu ivanjdansku travu koja je osnova za venčiće, majčinu dušicu i endemsku Satureju montanu, poznatiju kao rtanjski čaj. Da vam se zavrti od harmonije mirisa ljudi koji prolaze kraj vas sa snopovima ili buketima trava; mirišu im ruke i oni sami; mirisni oblak rasplinjava se na julskom suncu, a moje čulo mirisa uživa….

Priprema se tu u blizini hrana za berače, ali jedva da mogu osetiti mirise sa ražnja nasuprot ovim drugim od rascvetalog bilja. Kažu mi neke stručne osobe da je to zato što su biljke i lekovite trave oko Ivanjdana pune eteričnog ulja koje nam golica nozdrve.

Kako se bliži podne, vraćaju se grupe ovogodišnjih učesnika Biljobera; deo njih je rano ujutru osvajao vrh Rtnja, drugi su u okolini tragali za raznolikim biljem kako bi im venčići bili zanimljiviji i kreativniji. Svi se sada okupljaju kod Tomićeve kolibe koja je tradicionalno domaćin ovog mirisnog skupa. Kreće pletenje venaca koji će krasiti ulazna vrata doma i čuvati zdravlje ukućana, kažu i mladi i stari koji su se upustili u ovaj posao.

Više je žena, ali sam videla i muškarce koji čvrsto grade krug od raznih travčica kako bi venac opstao do sledeće godine. Kada završi sa pletenjem ivanjdanskog venčića, većina kreatora svoje unikatno delo stavi na glavu i ponosno ga prošeta šireći opet mirise svuda oko sebe.

Doktorka iz Niša sa venčićem na glavi pokazuje nam neobičnu biljku još čudnijeg narodnog imena – vilino sito (mada ima još 15-ak imena, zavisno od kraja). Isti taj narod koji mu je nekada davno dao ime, pripovedao je da su gorske vile kroz ovaj cvet, koji je sada još zatvoren i zaista liči na mrežicu, cedile čaj. Kada se cvet otvori, on je na tlu jer gotovo da nema stabljiku. Kaže nam sagovornica da ga je izvukla sa korenom samo da bi je pokazala članovima udruženja ljubitelja lekovitog bilja. Inače, vilino sito je veoma lekovito od korena, listova do cveta koji može i da se jede. Navodno je vojska Karla V u XVI veku u Africi lečena od kuge vilinom sitom…

I tako u celodnevnom druženju sa lekovitim biljem i ljudima koji ih poznaju malo bolje od vas, saznate razne zanimljive priče koje se najčešće završavaju odgovorom da je ta biljka dobra za sve!

Kažu da na padinama Rtnja raste oko dve stotine vrsta lekovitih trava, pa sad vi zamislite u kakvoj sam apoteci na otvorenom bila samo jedan dan, a blagoslove osećam i danima kasnije. Zato iskoristite ove vrućine da uronite u neku oazu bilja sa letnjim intenzitetom mirisa koji su najbogatiji i najširi prozor u svet oko nas.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure