img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ljubavnici

13. april 2011, 14:40 Aleksandar Ćirić
Copied

Jednooki makedonski kralj Filip bio je zadovoljan: najveći deo grčke vojske bio je u bekstvu, Makedonci su pljačkali mrtve Atinjane i Tebance, veliki broj zarobljenih obećavao je veliku zaradu od otkupa ili prodaje u roblje…

Bio je 2. avgust 338. godine pre n.e., bojno polje kod Heroneje u blizini beotske Tebe, na kom su se sudarile makedonska i grčka vojska. Kralj Filip II znao je ono čega će njegovi neprijatelji postati svesni tek sutra, kad se vest o porazu raširi: cela Grčka dobila je novog vladara, ostvaren je cilj koji je ranijih godina uspešno prikrivao, postepeno ulazeći u stalne međusobne sukobe grčkih gradova.

U međuvremenu, bitku je okončalo i levo krilo makedonske vojske. Filip će uskoro čuti da je cela tebanska Sveta četa izginula praktično do poslednjeg od 300 vojnika, ne odstupajući ni pedalj pred navalom makedonske falange i Aleksandrove konjice.

Sveta četa brojala je 300 Tebanaca, 150 muških parova koje su činili odrasli muškarci i njihovi mlađi ljubimci. Oni su, Grci bi rekli, bili pederasti. U ono vreme taj izraz nije imao negativno značenje kakvo danas često izaziva, a bukvalno je označavao one koji vole mladiće. Ta ljubav ili veza između odraslog muškarca i mladića nije nužno podrazumevala – ali ni isključivala – homoseksualni odnos. Zato se o toj snažnoj vezi može govoriti i kao o obliku prijateljstva. Sudbina tebanske Svete čete – čiji bi pripadnici radije izginuli do poslednjeg, nego što bi se pred prijateljem ili ljubavnikom osramotili odstupajući – svedoči o jačini tih uzajamnih osećanja.

Zato je njihova pogibija gotovo odmah prešla u legendu. Arheološka iskopavanja grobnice Svete čete potvrdila su tačnost podatka da su u bici poginula 254 ljubavnika a da je preostalih 46 zbog ranjavanja onesposobljeno za borbu i da su možda preživeli.

Tu elitnu jedinicu osnovao je 378. godine pre n.e. tebanski vojskovođa Gorgida, ali je slavu nepobedive stekla pod komandom Pelopide i Epaminonde u bici kod Leuktre, 376. godine, kada je presudno doprinela pobedi Tebanaca nad znatno većom spartanskom vojskom. Time je posle nekoliko vekova uništena slava Spartanaca kao nepobedivih u kopnenom boju. Već naredne, 375. godine, Sveta četa je opravdala tek stečenu slavu, uništivši u bici kod Tegire najmanje tri puta brojniju spartansku vojsku.

Nekoliko vekova kasnije, Tebanac Plutarh objašnjavao je da je osnivanje Svete čete bilo inspirisano Platonovim dijalogom Gozba u kojoj jedan učesnik, Fedar, kaže: „Kad bi se, dakle, moglo udesiti da se država ili vojska sastavi samo od ljubavnika i ljubimaca, onda ne bi niko bolje boravio u svojoj državi nego ovi koji bi se uzdržavali od svih sramota i nadmetali se jedni s drugima za svaku lepotu; i boreći se jedni do drugih, takvi ljudi, pa da ih je i samo malen broj, pobedili bi, tako reći, ceo svet. Jer, čovek koji ljubi zacelo bi teže podneo da ga vidi njegov ljubimac kako je ili pobegao iz borbenog položaja ili odbacio oružje, nego da ga u tome vide svi ostali; i voleo bi mesto toga i više puta poginuti; a tek ostaviti svog ljubimca ili mu ne pomoći kada je u opasnosti – niko nije takva strašivica da ga ne bi sam Erot oduševio za junaštvo, tako da bude jednak sa onim koji je najbolji junak po prirodi.“

Iako je Platon do pred kraj života zaista propagirao „platonsku ljubav“ odraslih muškaraca i mladića, teško da je on inspirisao Tebance da izmisle Svetu četu. Slične jedinice postojale su i u drugim vojskama, a nije verovatno da su Kartaginjani svoju Svetu četu sastavljenu od vršnjaka i prijatelja formirali zato što su čitali Platona. Slične vojne jedinice imali su i Krićani, a Tebanci su na tu ideju mnogo neposrednije mogli doći inspirisani svojim najljućim neprijateljima, Spartancima.

Sparta je, naime, pre bitke kod Leuktre 376. godine p.n.e., zauzela Tebu i u njoj ostavila svoj garnizon. Pelopida i Epaminonda, buduće vojskovođe koje će konačno slomiti spartansku vojnu moć, učili su od Spartanaca, pažljivo posmatrajući njihov način vežbanja i organizaciju. Spartanac je od puberteta do starosti odgajan u muškom društvu, u grupama koje su u ratu nastupale kao jedinica. Zajednički su se hranili, vežbali, takmičili u tolikoj meri da su i tek oženjeni mladići samo noću i nakratko odlazili kod svojih žena. Zato se još u antici govorilo da je nemali broj Spartanaca svoje žene video tek pošto bi mu rodile decu, kada su ona uključivana u zajednicu.

U odnosu na ovakve priče veoma malo znamo o „običnom“ ljudskom prijateljstvu u antici. Ono je, kao „normalno“, ostalo u senci velikog Platonovog uticaja i njegovih argumenata u korist vaspitnog značaja koje prijateljstvo – pa i ljubav – starijeg muškarca i mladića mogu imati, bez obzira na to što se potkraj života odrekao tih ideja. „Platonska ljubav“ postojala je, naravno, i pre i posle Platona, ali, osim u elitnim krugovima i vojnim društvima, bila je mnogo manje raširena, primetna ili dopuštena. O tome svedoči i stara zabrana da na atletska vežbališta i gimnasione dolaze oni koje privlači pogled na naga mladićka tela.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
16.oktobar 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.oktobar 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.oktobar 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.septembar 2025. Dragan Todorović

70

17.septembar 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

Komentar

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure