img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosa

07. maj 2014, 13:08 Biljana Vasić
Copied

Navaho Indijanci su verovali da su u kosi smeštene sve naše misli, da one izbijaju iz glave sa našom kosom i što je duža kosa, to su duže misli. Konfučije je govorio: „Naša tela, od svake dlake do delića kože, dobili smo od naših roditelja i ne smemo ih namerno povređivati i ranjavati.“ Kinezi smatraju da je nebriga o kosi siguran znak bolesti ili depresije.

Kosa je kroz istoriju ukazivala na socijalno poreklo i status, pripadnost nekoj verskoj i etničkoj grupi, u novije vreme na bunt, ali je bila i sredstvo prisile – puna tri veka, sve do 1922. godine muški pripadnici etničke grupe Han, koja čini većinu kineske populacije, morali su da obriju gornji deo glava, a da ostatak kose vežu u kiku da bi demonstrirali potčinjenost imperatoru dinastije King.

Motiv kose je u mitologiji često fetiš, u njoj se krije snaga (Samson), smrt (Meduza) ili se ona žrtvuje. U grčko-egipatskoj mitologiji, seleukidska kraljica Berenika II od Egipta, žena kralja Ptolemeja III, žrtvovala je svoju kosu boginji Afroditi, tražeći od nje da joj se muž vrati živ i zdrav iz rata sa Sirijom. Berenikinu kosu je iz hrama ukrao sveštenik, ljut što je kosu ponudila grčkom, a ne egipatskom božanstvu, ali je Afrodita prihvatila žrtvu i njenu kosu smestila na nebo, formirajući jato zvezda koje sada sija na Severnom polu čineći Berenikino sazvežđe. U nordijskoj mitologiji, Sif, žena boga groma Tora, ostaje bez duge kose boje pšeničnih polja koja joj je padala do nogu tako što se bog prevare Loki, zaštitnik varalica i avanturista, ušunjao dok je spavala i odsekao joj kosu i pobegao. Kralj gromovnik je poludeo i pretio strašnim posledicama. Legenda ima srećan kraj: plašeći se Torovog gneva, patuljci iz zemlja Asgard i Smifthel istkali su niti kose sa loknama iskovanim od pravog zlata i bog se umirio.

Kina je veliki konglomerat ljudi i etničkih grupa i onoliko je frizura koliko i nošnji. Na jugu Kine u 7. veku, u vreme dinastije Tang, neudate žene ili „jimei“ nosile su pletenice, a udate „jisao“ punđu svezanu na vrhu glave, dok je u celoj Kini bio običaj da udovice obriju glavu u znak ravnodušnosti. Mnogo ranije, u starom Egiptu nosila se i kratka i duga kosa nezavisno od pola. Žene su nosile dugu kosu sa šiškama, onu koju će 20 i više vekova kasnije proslaviti Mortišu Adams iz crnohumorne serije. Međutim, kraljica Kleopatra VII, poslednja iz dinastije Ptolemeja, imala je frizuru u zavisnosti od situacije. Tokom njenih poseta Rimu nosila je „dinja frizuru“ sa ukrasom, koju smo videli na mnogim skulpturama; kosa je talasasto začešljana unazad i vezana na potiljku u punđu. Ali, kada je narodu držala govore, njen izgled i frizura bili su tipično egipatski: kosa je podeljena na tri dela, sa kobrom kao krunom.

Plinije je govorio: „… kako su dosadne rimske žene koje toliko vremena posvećuju ulepšavanju kose“. Rimljanke su koristile napravu koja se zvala „kalamistrum“, što je šuplja gvozdena cev koja se zagrevala pepelom i kosa se uvijala oko nje. Zvuči poznato? Muškarci su nosili perike, a što je perika bila veća to je vlasnik bio ponosniji (pesnik Juvenal je te perike uporedio sa zgradama). Perike su se zvale „galerus“ i bile su napravljene uglavnom od ljudske kose – plava kosa od germanskih robova, crna iz Indije. Boje su spravljane pomoću različitih formula, mešanjem kane sa drugim biljkama za crvenkastu kosu, šafranovi cvetovi za plavu, a za crnu po receptu Plinija Starijeg „uzeti pijavice koje su trulile u vinu 40 dana i sa tim sokom obojiti kosu“. Rimljani su koristili kalijumovu vodu i hidrogen-peroksid kao izbeljivač.

Žene su u srednjem veku pravile frizure tako da im čelo uvek bude otkriveno; često su i brijale kosu oko čela da bi ono izgledalo više. Često su ga prekrivale veštačkim cvećem, trakama za glavu ili dragocenim nakitom, ali nikada kosom. Ženska kosa je u to doba imala erotično svojstvo, pa su tako udate žene morale da je prikrivaju velovima. Kosa udate žene je u to doba čak smatrana svojinom muža. Krajem srednjeg veka Katolička crkva izdala je dekrete o obaveznom nošenju vela za sve žene.

Nošenje perike je krajem 17. veka proslavio Kralj Sunce, Luj XIV, koji je imao 40 vlasuljara koji su dizajnirali perike za njega u Versaju. Osamnaesti vek bio je doba elegancije i raskošnih rokoko frizura muškaraca i žena, eksplozija ekstravagancije i reakcija na sramežljivost prethodnih vekova. Ženske frizure su početkom 19. veka inspirisane antičkim grčkim frizurama: lokne na čelu i iznad ušiju, ostatak kose je vezivan u punđu na vratu, kosa je najčešće ukrašavana trakama, vrpcama i dijademama uz obavezan šešir na javnim mestima. Drugu polovina dvadesetog veka obeležava masovno iskazivanje stavova, buntova, pripadnosti, pomodarstva, idolopoklonstva kad je o kosi reč: hipici, pankeri, rastafarijanci, reperi… Holivudska industrija je napravila prekretnicu i o tome je mnogo toga napisano.

Kosa (lat. capilli) nije samo skup sto hiljada dlaka na glavi čoveka koje se obnavljaju na svakih šest godina. Smatra se da se po noktima i kosi vidi kakvo je zdravlje neke osobe. Ako imate dosadnu i nenegovanu kosu, izvinite se roditeljima koji su vam tu kosu dali i neka vam rastu dugačke i pametne misli.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure